Aleksandar Knjeginjić, kojeg je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno osudio na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubojstvu civila u ožujku 1994. u Prijedoru, početkom lipnja je na platformi Peticije.online pokrenuo peticiju ''Stop 'Danima bijelih traka''', što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.
''Želim ukazati mojim sugrađanima da ovakvim postupcima, naočigled svih nas, organizatori, podržavatelji i sudionici manifestacije 'Dani bijelih traka' sipaju blato po srpskom narodu. Još je alarmantnije da vlast Grada Prijedora, za sve vrijeme 'šenlučenja' po gradskim ulicama, to mirno promatra i prešutno odobrava'', stoji u tekstu peticije za koju su aktivisti objavili da ju je pokrenuo upravo Knjeginjić.
Na ovoj online platformi peticiju je do subote prijepodne potpisalo 16 osoba.
On je sredinom lipnja, kako su objavili lokalni aktivisti koji su ga vidjeli, počeo prikupljati potpise i u centru Prijedora, gdje građane poziva da potpišu ''dokument koji će pokazati da oni nisu ubojice, nego oni koji su 1992. godine započeli krvavi pir na ulicama''.
''Pomozite da odstranimo kancerogeno tkivo koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće i veće'', dodaje se u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook, gdje je objavljena njegova fotografija na kojoj se vidi kako prikuplja potpise.
Knjeginjić je ranije osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama za prevaru u stjecanju američkog državljanstva.
U presudi je navedeno da je prikrio optužnicu prema kojoj je 1994. godine sudjelovao u ubojstvu dva bošnjačka civila, bračnog para, zbog čega je osuđen na 12 mjeseci zatvora, a tada naređeno je i njegovo izručenje Bosni i Hercegovini.
Edin Ramulić iz Udruženja ''Jer nas se tiče'' koje organizira Dan bijelih traka, a koji je bio zatočen u prijedorskom logoru ''Trnopolje'', za Detektor kaže da ga je ova peticija duboko uznemirila.
''To može samo u BiH, da presuđeni ratni zločinac postavi štand na glavnom trgu i skuplja potpise protiv sudski utvrđenih činjenica o prijedorskim bijelim trakama'', dodao je Ramulić.
Govoreći o pozivu na potpisivanje peticije, Ramulić kaže da su za Knjeginjića u ovom slučaju ''kancerogeno tkivo'' Bošnjaci, Hrvati i ostali koji su se nakon progonstva vratili u Prijedor.
Pozvao je građane da ne potpisuju peticiju, ali i sve političare koji mogu uticati da poduzmu nešto kako bi se spriječilo prikupljanje potpisa.
''Ova peticija ne može nauditi obilježavanju Dana bijelih traka, ona zapravo pokazuje kakvi ljudi negiraju bijele trake. Ali ovaj govor mržnje se mora suzbiti, jer se u Prijedoru ovako nije govorilo još od rata i ratnih zločina'', pojasnio je Ramulić.
Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i širom svijeta svakog 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolici bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke i tako označavali i svoje kuće.
Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da ''u znak lojalnosti srpskim vlastima'' izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci.
Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tijekom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle tisuće Bošnjaka i Hrvata.
Bijele trake, kao sudski utvrđene činjenice, ranije su negirale i različite grupe iz Prijedora, poput ''Samopoštovanja'' i ''Principa'', koji su prije tri godine utjecali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka, te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.
Nakon ove zabrane, Detektor je u svom istraživanju otkrio povezanost ove dvije organizacije s gradskim vlastima, političkom partijom Ujedinjena Srpska u Prijedoru, ali i kako su veličali ratne zločince i pružali podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Detektor nije mogao dobiti komentar Knjeginjića. S Facebook profila s njegovim imenom i fotografijom, gdje je podijeljena peticija, Detektor je dobio odgovor da je pitanja potrebno poslati e-mailom, ali na mail nije odgovoreno do trenutka pisanja teksta.
Knjeginjić također nije odgovarao na pozive i poruke na mobilni telefon.
Bivša sutkinja Državnog suda Azra Miletić za Detektor kaže da se ovaj postupak može smatrati govorom mržnje koji može izazvati ili proširiti netrpeljivost, koja već postoji na ovom području.
''To je, po meni, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. On to javno radi, elemenat javnosti nije sporan. Moraju se uvijek promatrati i gdje se događaj dešava, znači upravo u tom dijelu gdje su izvršeni zločini, gdje postoje presude vezano za to'', navodi Miletić.
Ona je u lipnju 2022. bila sutkinja Apelacijskog vijeća Suda BiH koje je osudilo pripadnike ravnogorskog pokreta – Dušana Sladojevića, Slavka Aleksiću i Ristu Lečiću – na kazne po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada.
U toj presudi je oborila tvrdnju na pravo na slobodu izražavanja, kojom se često pravdaju ovakvi činovi.
Navodi da je ova presuda polučila dobre rezultate jer se više u Višegradu ne održava parastos u centru grada, ali i dodaje da se treba fokusirati na govor mržnje, a ne na negiranje sudski utvrđenih činjenica.
''Briga njega za činjenice. Nego on hoće da ljude povrijedi, ponizi. Ima tu čak i kvalificiranog oblika. Ali po meni je to govor mržnje i on za to treba biti prijavljen Tužiteljstvu BiH'', dodaje Miletić.
Nekadašnji rukovodilac Odjela za ratne zločine u Državnom tužiteljstvu Ibro Bulić smatra da u ovom slučaju postoje elementi krivičnog djela, te da bi na njega trebalo reagirati.
''Ja bih mogao sugerirati udruženjima da podnesu krivičnu prijavu protiv njega i da opišu u krivičnoj prijavi sve to, kao dokaz da prilože tu peticiju i dostave Tužiteljstvu BiH. I po službenoj dužnosti bi moglo Tužiteljstvo djelovati, ali za svaki slučaj najbolje je podnijeti kaznenu prijavu'', poručuje Bulić.
Za zločine počinjene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora, dok je Sud BiH za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osudio 28 osoba na više od 430 godina zatvora. Nekoliko osoba je procesuirano u okružnim sudovima u RS-u, piše Detektor.ba.
