''Ponosni smo što smo dio zaštićene svjetske kulturne baštine i tada je bila jedna ideja koju ja i danas baštinim, a siguran sam i većina ljudi u BiH, a to je da se tim simboličnim činom obnove Starog mosta i upisom u svjetsku baštinu kaže kako je to Most ne pripada nikome osobno, nego je to Most koji pripada svim ljudima na svijetu'', rekao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić, nakon jučerašnje manifestacije i skoka sa Starog mosta uoči današnje konferencije "MOSTAR 2025: Dijalog za budućnost".
U ponedjeljak je održan skok sa Starog mosta te bacanje cvijeća za sve žrtve ratova i zajedničko fotografiranje upriličeni su sinoć u Mostaru za visoke dužnosnike i sudionike konferencije "MOSTAR 2025: Dijalog za budućnost" kojom će Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH obilježiti 20. godišnjicu upisa područja Starog mosta i Starog grada Mostara na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Gradonačelnik Kordić podsjetio je tom prigodom na projekt obnove Starog mosta, zahvalio svim donatorima kao i nazočnom ministru Gordanu Grliću Radmanu za sudjelovanje Vlade Republike u tom projektu. Podsjetio je kako je Grad Mostar, odnosno Stari most i stara gradska jezgra 15. srpnja 2005. godine upisana na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine kao prvi spomenik iz Bosne i Hercegovine.
''Od 15. srpnja Most je svjetska kulturna baština, i sviđalo se to nekome ili ne pripada svim žiteljima ove planete. Nažalost, u to vrijeme je bilo ljudi koji su smatrali kako Most ne treba spajati ljude nego razdvajati i silno su se trudili da se spajanje ne dogodi'', kaže Kordić, dodajući da na sreću nas u BiH i svih žitelja svijeta ipak ''oni nisu uspjeli''.
''Uspjeli smo mi, i to je poruka bez obzira koliko se to netko trudio, da će uvijek biti simbol jedne stvari, a to je spajanje i to će tako ostati'', naglasio je gradonačelnik Kordić.
Gradonačelnik je podsjetio kako su kao dodatni poticaj obnovi suživota u Mostaru u sklopu projekta obnove Starog mosta obnovljena tri objekta tri naroda. Obnovljeni su Napretkov konvikt, Vakufski dvor i Vladičanski dvor, te da to nije slučajno odabrano jer to je bila poruka da ovdje žive tri konstitutivna naroda kao i ostali građani.
''Konferenciju 'Dijalog za budućnost' moramo iskoristiti za promišljanje zajedničke budućnosti kako bi riješili neke nesporazume koje evidentno imamo. Trebamo pronaći onaj put koji smo našli 2005. godine, udružiti snage i ponovno krenuti naprijed. Pozvati sve ljude dobre i krenuti u bolju budućnost jer ona nas definitivno čeka u Europi'', poručio je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Podsjetimo, jučer se medijima obratio ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković koji je govoreći o konferenciji kazao kako sama simbolika dijaloga, dogovora i razgovara baš u Mostaru ima jako veliku vrijednost.
''Dva desetljeća od uvrštavanja i Starog mosta i Stare jezgre Mostara na Listu UNESCO-a pokazuje vrijednost kulturne baštine naše zemlje i zaista je prilika da se prisjetimo i onih koji su na tome radili od samog početka. Imamo veliki broj gostiju, veliki broj naših prijatelja, imamo tu simboliku UNESCO-a. Desetine mladih ljudi iz cijele regije danas su došle u Mostar i u nekoliko panela i razgovora i sa starijim kolegama razgovarat će o svojoj budućnosti, o onome što bi mogli iskoristiti kao potencijal da ti mladi ljudi ostanu u BiH'', rekao je ministar.
Sve to skupa, kaže Konaković, ima jednu veoma važnu simboliku, a s druge strane to potvrđuje da BiH, konkretno Ministarstvo vanjskih poslova BiH, može organizirati visoko zahtjevne i kvalitetne sastanke i multilateralne susrete na ovom nivou.
Konferencija 'Dijalog za budućnost' bit će održana danas u hotelu Mepas u Mostaru, a okupit će ugledne visoke dužnosnike, predsjednike, premijere, ministre, međunarodne i bosanskohercegovačke donositelje odluka, predstavnike zemalja jugoistočne Europe, Europske unije, UNESCO-a, stručnjake za kulturnu baštinu, akademike, lidere civilnog društva i nevladine organizacije, mlade, kao i predstavnike medija i druge sudionike.
Organizatori su istaknuli kako tema ovogodišnje konferencije "Zajednička baština kao alat diplomacije" ima za cilj promicanje dijaloga o izgradnji mira, očuvanju kulture i međunarodnoj suradnji te odavanje priznanja mostarskom putu pomirenja i njegovoj globalnoj simbolici kao mostu između kultura, religija i naroda.
