Iza zakona o femicidu stoji više od 100.000 potpisa: "Ovo nije bila borba za politički uspjeh"

Prva presuda za femicid u Federaciji Bosne i Hercegovine, izrečena Anisu Kalajdžiću zbog ubojstva Aldine Jahić, za Organizaciju Glas žene Bihać predstavlja važan trenutak u primjeni zakona za čije se izmjene mjesecima zalagala. Iz ove organizacije podsjećaju da su upravo oni pokrenuli inicijativu "Nećemo umirati u tišini", kojom je zatraženo uvođenje femicida kao posebnog kaznenog djela u Kazneni zakon FBiH.

Županijski sud u Mostaru 6. studenoga 2026. godine izrekao je prvostupanjsku presudu kojom je Anis Kalajdžić osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora od 45 godina zbog ubojstva Aldine Jahić, nedopuštenog nabavljanja i držanja oružja te produljenog kaznenog djela ugrožavanja sigurnosti.

Prema navodima organizacije Glas žene Bihać, riječ je o prvom predmetu u kojem je primijenjena nova zakonska odredba o teškom ubojstvu ženske osobe, odnosno femicidu.

Od građanske inicijative do izmjena zakona

Organizacija Glas žene Bihać navodi da je 29. listopada 2024. godine Parlamentu Federacije BiH i Federalnom ministarstvu pravde uputila inicijativu za izmjene Kaznenog zakona FBiH, predlažući uvođenje novog članka 166.a pod nazivom "Teško ubojstvo ženske osobe".

Inicijativu je tada podržalo 14 zastupnika i zastupnica te 3.500 građana svojim potpisima.

Provedena je u partnerstvu s organizacijama Tim volim život iz Cazina, Izvor iz Sanskog Mosta, Ženska vizija iz Tuzle i Inicijativom građanki i građana Mostar, u okviru projekta PRAGG, koji financira Vlada Švicarske.

Projekt provodi konzorcij HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu s Centrima civilnih inicijativa (CCI) i Institutom za razvoj mladih KULT.

Međutim, prvotni prijedlog izmjena Kaznenog zakona koji je Federalno ministarstvo pravde uputilo u parlamentarnu proceduru nije sadržavao femicid kao posebno kazneno djelo.

Zbog toga je Glas žene Bihać pripremio konkretan amandman, upućen 16. siječnja 2025. godine, kojim je ponovno zatraženo uvođenje teškog ubojstva ženske osobe kao posebnog kaznenog djela, uz njegovu pravnu definiciju.

Amandman su potpisali klubovi parlamentarnih stranaka i samostalni zastupnici, nakon čega ga je Federalno ministarstvo pravde prihvatilo i uvrstilo u zakonsko rješenje.

Više od 100.000 potpisa potpore

Iz organizacije navode kako je proces pratilo višemjesečno zagovaranje, uz prepreke, osporavanja i odgađanja. Njihove predstavnice pratile su sjednice Parlamenta FBiH, rasprave i predložena zakonska rješenja, kao i pokušaje odgađanja razmatranja te teme.

Važan doprinos dala je i znanstveno-stručna konferencija održana u Sarajevu uz potporu TPO Fondacije, na kojoj su sudjelovali Sandi Dizdarević, Branka Žigante Mašić, Aleksandar Maršavelski, Alma Kartina i Amila Mujčinović.

Inicijativa je dobila i međunarodnu potporu Ženske mreže Hrvatske, Ženskog lobija Slovenije te zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko, a održani su i susreti s europarlamentarcima.

Kampanji se poslije pridružio i Bingo, dok je broj potpisa građana diljem Bosne i Hercegovine premašio 100.000.

Glas žene Bihać posebno zahvaljuje Draganu Miokoviću, tadašnjem predsjedatelju Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, za kojeg navode da je imao važnu ulogu u dovršetku zakonodavnog procesa, kao i svim zastupnicima koji su podržali izmjene.

"Ovo nije bila borba za politički ili organizacijski uspjeh"

Programska menadžerica organizacije Glas žene Bihać Neira Raković istaknula je da je važno upoznati javnost s time kako je tekao proces uvođenja femicida u Kazneni zakon.

"Ne osporavamo doprinos drugih organizacija i pojedinaca koji su se zalagali za kriminalizaciju femicida. Međutim, Glas žene Bihać je 29. listopada 2024. godine uputio konkretnu inicijativu za uvođenje femicida kao posebnog kaznenog djela, a nakon što to rješenje nije bilo sadržano u prvotnom prijedlogu Ministarstva pravde, pripremili smo i amandman s konkretnim zakonskim rješenjem i definicijom", izjavila je Raković.

Naglasila je da su iza prihvaćenog amandmana stajali mjeseci rada, razgovora, praćenja parlamentarnih sjednica i ustrajnosti.

"Ovo nije bila borba za politički ili organizacijski uspjeh, nego za to da ubojstvo žene zato što je žena bude jasno prepoznato i sankcionirano zakonom", poručila je.

Važan trenutak za pravdu

Komentirajući prvostupanjsku presudu Anisu Kalajdžiću, Raković je poručila kako je odluka Županijskog suda u Mostaru za njih važna potvrda razloga zbog kojih su se zalagali za izmjene zakona.

"Za nas je ova presuda minimalna satisfakcija za svu borbu koju smo vodili da femicid bude prepoznat kao posebno kazneno djelo. Pravosuđe je ovom odlukom vratilo dio povjerenja u sustav i, što je najvažnije, prepoznalo rodno utemeljeno ubojstvo žene kroz zakonsku kvalifikaciju teškog ubojstva ženske osobe", izjavila je.

Posebno je zahvalila svima koji su radili na predmetu, od istražitelja do tužiteljice Vesne Pranjić, koju je nazvala heroinom te borbe, kao i predsjedniku Sudskog vijeća Županijskog suda u Mostaru, sucu Darku Zovki.

"Ova presuda pokazuje zašto je bilo važno da femicid dobije svoje mjesto u Kaznenom zakonu. Zakonska promjena mora značiti i stvarnu primjenu, odgovornost i pravdu za ubijene žene", poručila je Raković.

Iz organizacije Glas žene Bihać ističu kako usvajanje zakonskih izmjena ne predstavlja završetak borbe protiv nasilja nad ženama.

Naglašavaju da zakonsko prepoznavanje femicida mora pratiti dosljedna primjena propisa, pravodobna procjena rizika, odgovornost institucija i djelotvorna zaštita žena od nasilja.

Zahvalili su svim partnerskim organizacijama, stručnjacima, građanima, zastupnicima, međunarodnim partnerima i medijima koji su podržali inicijativu.