Ženska mreža BiH nakon presude: "Ne tražimo samo kazne, nego zaštitu dok smo žive"

"Ne tražimo samo stroge kazne nakon što žene budu ubijene. Tražimo sustav koji će ih zaštititi dok su žive", poručili su iz Ženske mreže Bosne i Hercegovine nakon što je Anis Kalajdžić na Županijskom sudu u Mostaru prvostupanjskom presudom osuđen na 45 godina zatvora zbog teškog ubojstva Aldine Jahić i drugih kaznenih djela.

Iz Ženske mreže BiH pozdravili su izricanje najstrože kazne, ali su upozorili da pravda za ubijene žene ne može završiti sudskom presudom. Smatraju da odgovornost moraju snositi i institucije koje su dužne prepoznati nasilje i zaštititi žene prije nego što ono završi smrtnim ishodom.

"Presuda za ubojstvo Aldine Jahić mora biti prekretnica u borbi protiv femicida. Zakoni moraju značiti stvarnu zaštitu žena u svakodnevnom životu", istaknuli su.

Prvi predmet prema novoj zakonskoj odredbi

Iz Ženske mreže podsjećaju da je riječ o prvom predmetu u Federaciji BiH u kojem je potvrđena optužnica za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe, odnosno rodno uvjetovanog ubojstva, prema novom članku 166.a Kaznenog zakona FBiH.

Zbog toga smatraju da će presuda biti važna ne samo za obitelj i prijatelje Aldine Jahić nego i za buduću sudsku praksu u predmetima femicida.

Naglašavaju da se prijetnje, proganjanje i nasilje nad ženama ne smiju promatrati kao privatni sukobi, izolirani incidenti ili zločini počinjeni u afektu.

"Imati zakon nije isto što i osigurati zaštitu"

Unatoč izmjenama zakonodavstva u Federaciji BiH, uključujući Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, iz Ženske mreže upozoravaju na probleme s kojima se suočavaju žene koje prijavljuju nasilje.

Tvrde da postupanje institucija nije ujednačeno te da ozbiljnost kojom se pristupa prijavama često ovisi o policijskoj postaji, nadležnom službeniku ili mjestu u kojem žena živi.

"Život i sigurnost žena ne smiju ovisiti o dobroj volji pojedinih službenika u institucijama zaštite. Njihova zaštita mora biti zakonska obveza, a postupanje institucija profesionalno, pravodobno, odgovorno i ujednačeno", navode.

Kao poseban problem izdvajaju različito postupanje tužiteljstava i sudova u sličnim slučajevima prijetnji, proganjanja i nasilja.

Upozoravaju da se određeni oblici ponašanja u jednom slučaju prepoznaju kao ozbiljni pokazatelji opasnosti, dok se u drugom njihova težina umanjuje ili izostaje odgovarajuća reakcija.

Žene i dalje dobivaju poruke da budu pokorne

Ženska mreža BiH upozorava i na društvene obrasce kojima se, prema njihovim iskustvima u radu sa ženama koje trpe nasilje, opravdava ili umanjuje odgovornost nasilnika.

"Muško nasilje se tolerira, a ženama se i dalje sugerira da budu pokorne, da se 'saberu' i da 'zadovolje muža'. To znamo jer razgovaramo sa ženama koje žive u nasilnim odnosima i znamo kakve poruke dobivaju od odgovornih osoba u institucijama", poručili su.

Istodobno ističu da u institucijama postoje profesionalni i predani zaposlenici koji nastoje pomoći žrtvama, ali njihove mogućnosti često ograničavaju nedostatak sustavne potpore, neujednačena praksa i izostanak političkog prioriteta u rješavanju problema nasilja nad ženama.

"Ne možemo prihvatiti da se nakon svakog femicida uglavnom govori o propustima, a da se između dva ubojstva ništa suštinski ne promijeni", upozoravaju.

Traže odgovornost institucija i strožu provedbu zaštitnih mjera

Ženska mreža BiH ponovno je uputila zahtjeve nadležnim institucijama za učinkovitiju zaštitu žena koje prijavljuju nasilje.

Prije svega traže jednaku i dosljednu primjenu zakona u svim policijskim upravama, tužiteljstvima i sudovima te ozbiljno razmatranje svake prijave nasilja, prijetnji i proganjanja.

Posebno inzistiraju na obveznoj procjeni rizika u slučajevima u kojima postoje prijetnje smrću, prethodno nasilje, proganjanje, pristup oružju ili pokušaji prekida partnerskog odnosa.

Zahtijevaju i učinkovitiju primjenu zaštitnih mjera, uključujući elektronički nadzor poštovanja zabrane približavanja, kao i odgovornost institucija i pojedinaca koji zanemaruju prijave ili ne provode propisane mjere.

Među zahtjevima su i donošenje potrebnih podzakonskih akata, osiguravanje financijskih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta te kontinuirana edukacija policajaca, tužitelja, sudaca i drugih stručnjaka koji rade sa ženama koje su preživjele nasilje.

Traže i jedinstvene standarde postupanja te bolju suradnju institucija kako bi svaka žena imala jednaku mogućnost zaštite, neovisno o mjestu stanovanja.

"Nijedna žena više ne smije biti prepuštena sustavu koji reagira prekasno"

Iz Ženske mreže smatraju da presuda Kalajdžiću mora imati šire posljedice za način na koji institucije pristupaju nasilju nad ženama.

Poručuju da se femicid ne smije opravdavati ni promatrati odvojeno od ranijih prijetnji, proganjanja i drugih oblika nasilja koji mu mogu prethoditi.

"Tražimo institucije koje će vjerovati ženama, prepoznati opasnost i reagirati prije nego što bude prekasno", navode.

Svoje priopćenje zaključili su porukom:

"Nijedna žena više ne smije biti prepuštena sustavu i društvu koje reagira tek nakon što bude ubijena."