Istraživanje otkrilo zašto mladi u BiH odgađaju brak i roditeljstvo

Mladi u Bosni i Hercegovini visoko cijene brak, obitelj i roditeljstvo, ali se suočavaju sa strukturnim preprekama i osjećajem da im institucije i poslodavci pružaju vrlo malo podrške, pokazuju novi nacionalni podaci iz istraživanja UNFPA-a, Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda.

Istraživanje, dio globalnog istraživanja "Demografska budućnost", provedeno je 2025. godine među 758 ispitanika u Bosni i Hercegovini u dobi od 18 do 39 godina, od čega 471 žena i 287 muškaraca, u sklopu regionalnog uzorka od više od 13.500 ispitanika.

Nalazi pokazuju da mladi u BiH ne okreću leđa obiteljskom životu. Naprotiv, brak i roditeljstvo ostaju središnje životne vrijednosti, ali se Bosna i Hercegovina izdvaja kao zemlja s najnižom razinom povjerenja u budućnost i najslabijom percepcijom institucionalne podrške mladima.

Najniža podrška u regiji

Dok su mladi u istočnoj Europi i središnjoj Aziji u prosjeku optimističniji od vršnjaka iz zapadne Europe i istočne Azije, Bosna i Hercegovina odstupa od tog regionalnog obrasca.

BiH bilježi najnižu razinu slaganja s tvrdnjom da vlast pruža podršku mladima, samo osam posto, najnižu razinu slaganja da poslodavci podržavaju ravnotežu poslovnog i privatnog života, deset posto, te najnižu percepciju životnih prilika za mlade u cijeloj regiji, 31 posto.

Samo 26 posto mladih žena u BiH smatra da mladi imaju mnogo prilika u životu, a svega 23 posto žena izjašnjava se da su "vrlo pozitivne" kada je riječ o vlastitoj budućnosti. Oba pokazatelja među najnižima su zabilježenima u istraživanju.

Unatoč nedostatku povjerenja u institucije, mladi u BiH i dalje snažno teže braku i obiteljskom životu. Oko 76 posto žena i 82 posto muškaraca u BiH teže braku, što je blizu regionalnog prosjeka od 79 posto.

BiH bilježi i najviši udio u cijeloj regiji, 48 posto, onih koji poštovanje zajednice smatraju "vrlo važnim" razlogom za stupanje u brak ili stabilnu vezu.

Mladi u BiH izdvajaju se i po tome što društvenim očekivanjima i pritisku okoline pridaju najmanje značenje u regiji kao razlogu za roditeljstvo. Samo osam posto ispitanika navodi to kao "vrlo važno", jednako nisko kao u Srbiji.

To upućuje na zaključak da su osobne motivacije, poput ljubavi, radosti i sreće, dominantan pokretač želje za djecom, a ne društveni pritisak ili tradicija. To je u skladu s regionalnim rezultatima prema kojima 87 posto mladih navodi radost i sreću kao "važan" ili "vrlo važan" razlog za roditeljstvo.

Jaz između želja i stvarnosti

S oko 1,2 djece po ženi u reproduktivnoj dobi, Bosna i Hercegovina spada među zemlje s najnižom stopom fertiliteta u svijetu.

Istraživanje je pokazalo da više od jedne petine žena u dobi od 35 do 39 godina u cijeloj regiji nema djece, a 95 posto njih to nije imalo kao cilj, nego je život bez djece rezultat okolnosti koje im roditeljstvo nisu omogućile.

Pokazalo se i da je prosječan idealan broj djece u regiji 2,6 za žene i 2,9 za muškarce. To znači da jaz između željenog i ostvarenog broja djece iznosi 1,25 djece kod žena i gotovo dvoje djece kod muškaraca.

Za razliku od regije u cjelini, gdje je stambeno pitanje jedna od vodećih prepreka i braku i roditeljstvu, u BiH je ono relativno manje izraženo.

Samo 18 posto mladih u BiH navodi nedostatak odgovarajućeg stambenog prostora kao vrlo važnu prepreku braku, što je najniže u regiji zajedno sa Srbijom, u odnosu na regionalni prosjek od 27 posto. Kao prepreku roditeljstvu stambeno pitanje navodi 24 posto ispitanika, u odnosu na regionalni prosjek od 34 posto.

Umjesto toga, najveće prepreke braku u BiH su financijska nesigurnost, koju navodi 32 posto mladih, te poteškoće u pronalasku partnera koji dijeli iste vrijednosti, što navodi 22 posto ispitanika.

Najveće prepreke roditeljstvu su financijski razlozi, 36 posto, poteškoće u pronalasku odgovarajućeg partnera, 35 posto, te zdravstveni problemi, 33 posto.

"Često se pretpostavlja da mladi jednostavno više ne žele djecu i da je to razlog pada nataliteta. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: mladi u Bosni i Hercegovini žele stabilnu vezu i obitelj, samo ne vjeruju da za to trenutačno postoje uvjeti", izjavila je Justine Coulson, predstavnica UNFPA-a za Bosnu i Hercegovinu.

"Ovi nalazi su poziv na akciju, da saslušamo prepreke s kojima se mladi suočavaju i kreiramo politike koje im pomažu da ostvare svoje životne i obiteljske ciljeve", dodala je.

Istraživanje pokazuje da mladi u cijeloj regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu, vjeruju da život treba slijediti određeni redoslijed u kojem stabilno zaposlenje mora prethoditi samostalnom stanovanju, samostalno stanovanje stabilnoj vezi, a stabilna veza roditeljstvu.

Kada jedna karika u tom nizu nedostaje, svaki idući životni korak se odgađa ili zaustavlja.

Regionalno izvješće UNFPA-a zaključuje da politike koje pokušavaju utjecati na odluke mladih o rađanju djece kroz poticaje ili pritisak ne funkcioniraju jer dolaze na kraju tog niza životnih koraka, u trenutku kada prethodni koraci nisu ispunjeni.

Umjesto toga, potrebne su politike koje uklanjaju prepreke koje prethode odluci o braku i rađanju djece, u području zapošljavanja, stanovanja, zdravstva i rodnih uloga u obitelji, kako bi mladi mogli ostvariti svoje životne i obiteljske ciljeve.