Građani u BiH i dalje idu od šaltera do šaltera: Kad ćemo prestati "ganjati papire"?

Papiri, šalteri i čekanje i dalje su svakodnevica građana Bosne i Hercegovine, iako digitalne tehnologije mijenjaju način na koji se čuvaju dokumenti, razmjenjuju podaci i obavljaju administrativni poslovi.

Proces digitalne transformacije, koji bi trebao donijeti manje birokracije i učinkovitiji rad institucija, u BiH je još na početku.

"Fali ti jedan papir", "Nedostaje vam uplatnica" i "Ovo vam je nečitko" rečenice su s kojima se građani redovito susreću na šalterima.

"Ništa se ne mijenja. Sve je isto kao prije 20 godina. Gdje god ideš, čekaš. Treba papir, treba uputnica. Što god treba, mi smo na čekanju", kazao je jedan od građana.

Drugi navode kako se na papirologiju gubi mnogo vremena te da im često nedostaje upravo jedan dokument.

"Papiri i samo papiri. Ja mislim da nema nijedne zemlje gdje traže više papira", jedan je od komentara građana.

Digitalizacija postoji, ali nema jedinstvenog sustava

Nadležni priznaju da Bosna i Hercegovina kasni za zemljama regije. Digitalizacija postoji, ali nema jedinstvenog sustava, a dodatni problem predstavlja decentralizirano uređenje države.

Direktor Arhiva Federacije BiH Hajrudin Ćuprija smatra kako se proces može ubrzati.

"Slovenija, koja je centralizirana država, radila je digitalnu transformaciju 18 godina. Nisu imali problema sa županijama, entitetima i određenim blokadama. To je jedan kompleksan posao. Međutim, iako kasnimo, mi to možemo sustići. Ako danas budemo svi iskreni i opredijeljeni provesti digitalnu transformaciju, mi je za pet godina možemo završiti, da bude sustavno riješena i zaokružen", rekao je Ćuprija.

Almin Mališević iz Privredne komore Federacije BiH upozorava da digitalizaciju i digitalnu transformaciju ne treba poistovjećivati.

"Mi moramo razlikovati digitalizaciju od digitalne transformacije. Nije dovoljno nabaviti novu opremu, neki novi softver, nego morate imati koncept. Dakle, morate imati novu filozofiju institucije, da institucije postaju učinkovitije. Da mi, građani ili kompanije, ne moramo hodati od šaltera do šaltera. To pojeftinjuje rad, ubrzava procese i samim tim postajemo konkurentni", rekao je Mališević.

Jedinstveni portal teško ostvariv

Digitalna transformacija nije stvar izbora, nego nužnost, a taj proces od Bosne i Hercegovine zahtijeva i Europska unija.

Za njegovo provođenje bit će potreban i novi zakon o arhivskoj građi, ali ni on neće ukloniti sve postojeće prepreke.

"Kod nas će teško biti napravljeno nešto da imamo jedan centralni portal na kojem vi možete sve završiti. Zato što ni danas, u analognom sustavu, vi morate za nešto otići u općinu, za nešto u županiju. Isto tako je i u digitalnoj formi. Jedino zajednička suradnja između svih institucija i zajednički napredak omogućit će takvo nešto", pojasnio je direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH Almir Badnjević.

Oprez s umjetnom inteligencijom

Digitalizacija ne podrazumijeva samo dokumente dostupne u online formi. U tom procesu može pomoći i umjetna inteligencija, ali njezina primjena zahtijeva oprez.

"Upotreba umjetne inteligencije samo kao korištenje chatbotova može biti veoma opasna zato što, s aspekta zaštite dokumenata i podataka, vi dokumente ne smijete slati u nekakva neovlaštena okruženja da se čitaju, analiziraju i tako dalje, tako da s te strane treba biti vrlo oprezan", poručio je Admir Kulić, direktor IT kompanije.

Digitalizacija bi trebala značiti kraj beskrajnog prikupljanja dokumenata i odlazaka od institucije do institucije, ali Bosna i Hercegovina još je daleko od toga pa građani i dalje između institucija prenose podatke koje država već posjeduje, piše N1.