Gdje završava neispravno meso u BiH?
U Federaciji BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o kontrolama, povlačenju i uništavanju mesa i mesnih proizvoda, dok su federalni veterinarski inspektori u prvih šest mjeseci ove godine u 40 kontrola utvrdili prekršaje za koje su izdani prekršajni nalozi u vrijednosti od približno 48.000 KM.
Podaci koje su Feni dostavili Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencija za sigurnost hrane BiH i Ured za veterinarstvo BiH pokazuju da se kontrola mesa provodi na više razina, od objekata za proizvodnju i prodaju do graničnih prijelaza, ali da na razini Federacije nema objedinjene evidencije o količinama mesa koje su nakon utvrđenih nepravilnosti povučene ili uništene.
Pitanje kontrole mesa aktualizirano je nakon što je veterinarska inspekcija u Republici Srpskoj tijekom kontrole mesnica i drugih objekata koji se bave proizvodnjom i prometom mesa zbog utvrđenih nepravilnosti s tržišta povukla 4,5 tona mesa i mesnih prerađevina.
Deseci kontrola i gotovo 48.000 KM kazni
Iz Federalnog veterinarskog inspektorata Federalne uprave za inspekcijske poslove naveli su za Fenu da kontinuirano provode nadzor u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, ugostiteljskim objektima, klaonicama i objektima za preradu, kao i tijekom cestovnog prijevoza proizvoda životinjskog podrijetla.
U prvih šest mjeseci 2026. godine federalni veterinarski inspektori obavili su 22 kontrole u objektima za preradu mesa i mlijeka, 105 u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, 24 u klaonicama papkara i peradi, 58 u ugostiteljskim objektima te 105 kontrola cestovnog prijevoza proizvoda životinjskog podrijetla.
Iz Federalne uprave navode da su u 40 kontrola utvrđeni prekršaji za koje su izdani prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od približno 48.000 KM.
U cestovnom prometu evidentirano je još 26 povreda zakona za koje će kazne tek biti izrečene, dok je zbog manjih nepravilnosti doneseno 40 upravnih mjera kojima je subjektima naloženo otklanjanje nedostataka.
"Federalni veterinarski inspektori prilikom nadzora provjeravaju podrijetlo i sljedivost proizvoda, uvjete skladištenja i čuvanja, deklaracije, rokove trajanja, poštivanje propisanog temperaturnog režima i veterinarsku dokumentaciju. Kod cestovnog prijevoza provjeravaju se i higijenski uvjeti vozila, uključujući potvrde o dezinfekciji, dok se posebna pozornost posvećuje prometu svježeg i zamrznutog mesa", naveli su.
Iz Federalne uprave naglašavaju da se mjere poduzimaju protiv subjekata koji prodaju proizvode sumnjivog ili nepoznatog podrijetla, bez propisane deklaracije i dokumentacije, kao i odmrznute proizvode koji se stavljaju u promet protivno propisanim uvjetima.
Inspektori kontroliraju i prodaju mljevenog mesa, budući da je zabranjena prodaja mesa koje je samljeveno unaprijed, bez zahtjeva kupca.
Nema podataka koliko je mesa povučeno
Međutim, podatak o tome koliko je mesa i mesnih proizvoda tijekom tih ili kontrola drugih razina vlasti ukupno povučeno ili uništeno u Federaciji nije objedinjen.
Iz Sektora za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potvrdili su Feni da u Federaciji BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o kontrolama, povlačenju i uništavanju mesa i mesnih proizvoda.
Pojasnili su da evidenciju o količinama otpada koji nastaje u proizvodnji ili povratom robe životinjskog podrijetla vode subjekti koji posluju s hranom, dok odobreni objekti za sakupljanje životinjskog otpada također moraju voditi propisane evidencije o njegovim količinama.
Iz Ministarstva upozoravaju i na nedovoljan broj veterinarskih inspektora. Na federalnoj, županijskoj i općinskoj razini u Federaciji BiH ukupno ih je 70.
"Evidentno je da je nedovoljan broj veterinarskih inspektora, što onemogućava učinkovitiju i sveobuhvatniju kontrolu na terenu", naveli su iz Sektora za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede.
Iz tog sektora pojašnjavaju da su procedure povlačenja i uništavanja životinjskog otpada propisane, ali dokumentaciju vodi subjekt u poslovanju s hranom. Županijske inspekcije kontroliraju zapise o količinama, odvozu i mjestu odlaganja otpada, dok njegov prijevoz i neškodljivo uništavanje obavljaju komunalna poduzeća.
Troškove skladištenja, prijevoza i uništavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla snose subjekti u poslovanju s hranom.
Federalno ministarstvo također je navelo da ne raspolaže informacijama o eventualnom prometu mesa nepoznatog podrijetla niti o radu neregistriranih klaonica, upućujući za te podatke na federalnu i županijske veterinarske inspekcije.
Na granici pregledano više od 26.000 pošiljki
Dok u Federaciji nema jedinstvenog podatka o količinama mesa povučenima s tržišta, Ured za veterinarstvo BiH raspolaže podacima o mesu koje ulazi u zemlju.
Iz Ureda su za Fenu naveli da je granična veterinarska inspekcija od početka godine pregledala ukupno 26.854 pošiljke koje podliježu veterinarskoj kontroli, među kojima je bilo 8.621 pošiljka mesa i mesnih prerađevina.
Za 30 pošiljki donesena su rješenja o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu.
Iz Ureda pojašnjavaju da sve vrste mesa pri uvozu podliježu potpunom dokumentacijskom, identifikacijskom i fizičkom pregledu, a prema potrebi uzimaju se i uzorci za laboratorijske analize. Ako pošiljka ne zadovolji propisane uvjete, uvoz se zabranjuje, a roba se vraća u zemlju podrijetla ili pošiljatelju.
"Najčešće nepravilnosti koje granični veterinarski inspektori otkrivaju odnose se na neodgovarajuću dokumentaciju, prvenstveno veterinarsko-zdravstvene certifikate, nepravilno certificiranje i deklariranje pošiljki, kao i podrijetlo mesa iz država ili regija iz kojih je uvoz zabranjen", ističu iz Ureda za veterinarstvo BiH.
Kada je riječ o laboratorijskim kontrolama mesa i proizvoda od mesa, bez ribe, tijekom ove godine provedena je 851 analiza na različite parametre, a tri nalaza bila su pozitivna.
Iz Ureda pojašnjavaju da se nakon pozitivnog rezultata laboratorijski kontrolira sljedećih deset pošiljki istog proizvođača, pri čemu troškove tih dodatnih analiza snosi uvoznik.
Uništeno gotovo 39 tona uvoznog mesa peradi
Prema podacima Ureda za veterinarstvo, tijekom 2026. godine nije bilo slučajeva da je uvezeno meso, nakon što je već stavljeno na tržište BiH, moralo biti povučeno.
Međutim, uništeno je 38.968 kilograma mesa peradi čiji su laboratorijski nalazi bili pozitivni i koje nije bilo moguće vratiti u zemlju proizvođača.
Ta se količina, dakle, odnosi na uvozno meso koje nije završilo na tržištu BiH i ne predstavlja količinu naknadno povučenu iz prodaje.
Prema podacima Ureda, BiH najveći dio mesa i mesnih prerađevina uvozi iz Italije, Španjolske, Austrije, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Turske, Brazila, Argentine i Srbije.
O sigurnosti mesa koje se nalazi ili bi moglo dospjeti na tržište podatke prati i Agencija za sigurnost hrane BiH.
Iz Agencije su kazali da su tijekom 2026. godine zaprimili dvije obavijesti koje su se odnosile na meso i mesne proizvode dostupne ili potencijalno dostupne na tržištu Bosne i Hercegovine.
Pojašnjavaju da nadležna inspekcijska tijela, kada se utvrdi da je sporni proizvod distribuiran na tržištu Bosne i Hercegovine, pokreću postupak njegova povlačenja ili opoziva.
"Informacije o rizičnim proizvodima, nakon procjene da se nalaze ili bi se mogli nalaziti na tržištu BiH, Agencija bez odgađanja prosljeđuje nadležnim inspekcijskim tijelima, dok na svojoj internetskoj stranici objavljuje informacije o nesigurnoj hrani i poduzetim mjerama, uključujući povlačenje i opoziv proizvoda", pojasnili su.
Problem ostaje i zbrinjavanje životinjskog otpada
Uz pitanje kontrole mesa otvoreno je i dugogodišnje pitanje sustavnog zbrinjavanja životinjskog otpada.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede navode da u Federaciji postoje odobreni objekti za njegovo sakupljanje, dok je objekt kompanije Brovis iz Visokog odobren za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla za vlastite potrebe. Ostali odobreni objekti namijenjeni su isključivo njihovu sakupljanju.
Federalno ministarstvo podsjeća da je prije desetak godina izrađena Strategija za upravljanje životinjskim otpadom u Bosni i Hercegovini, koja je predviđala izgradnju postrojenja za njegovo neškodljivo uklanjanje i odgovarajućih sabirališta širom zemlje.
Ta strategija do danas nije usvojena na razini Bosne i Hercegovine.
