Ove godine navršava se desetljeće od samita u Solunu, kad je potvrđena europska agenda i regiji zapadnog Balkana obećana jasna europska perspektiva. Deset godina je prošlo, a u međuvremenu EU se priključila Slovenija u 2004. godini, a za nekoliko mjeseci u europski klub kao punopravna članica stupa Hrvatska. Države u regiji napravile su odlučne korake na putu ka EU.
Bilo je mnogo pozitivnih kretanja u zemljama obuhvaćenim proširenjem u proteklih godinu dana. Osim onih koja se odnose na Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju, pozitivni rezultati su postignuti u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, gdje je dialog na visokoj razini vlasti u Skoplju doveo do oštrijeg fokusa na reforme. Dijalog između vlade i opozicije u Albaniji je doveo do kraja političke blokade a usvajanje izbornih i parlamentarnih reformi u velikoj mjeri bilo je nagrađeno napretkom.
BiH, nažalost, u sve to vrijeme nije ni podnijela aplikaciju. Desetljeće je prilika, da to učini. To je nužno za napretak vaše zemlje, a to je odgovornost političara. Građani zaslužuju kredibilnu politiku - politiku koja će BiH voditi na put reformi prema integracijama u EU, piše u svojoj kolumniTanja Fajon članica Europskog parlamenta i izvjestilac za viznu liberalizaciju
BiH treba uraditi svoj domaći zadatak, koji je jasan. Uvijet je prije svega implementacija presude Sejdić-Finci koju treba ispuniti prije podnošenja aplikacije za članstvo. "Nadam se da su indikacije točne da će vlasti do kraja ožujka 2013. ispuniti taj zadatak. Nakon implementacije mehanizma za koordinaciju, BiH bi mogla podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU do kraja prve polovice 2013" piše Fajon
Do kraja prve polovice ove godine BiH čeka hitno rješavanje i jednog drugog pitanja. Za pola godine BiH postaje neposredni susjed EU. Većina državne granice biti će granica sa EU. "Ne mogu dovoljno naglasiti koliko neophodno je rješavanje problema izvoza prije nego što Hrvatska uđe u EU. Nerješeno pitanje pogodilo bi proizvođače u BiH još teže nego sama kriza"
Ove godine pred dBosnom i Hercegovinom je povijesni popis stanovništva i kućanstava, koji nije obavljen još od 1991. i koji je od iznimne važnosti. BiH također čekaju ustavne promjene, jer sistemske blokade koče funkcioniranje države. BiH treba takve promjene koje bi joj omogućile da postane moderna država i kako bi uopće bilo moguće u budućnosti se nadati napretku.
EU agenda mora postati nadnacionalni cilj, cilj o kojem će entiteti postići konsenzus i koji će pratiti sve vlade, bez obzira na koaliciju. Biti spreman na otvaranje pregovora sa EU, znači biti spreman na implementaciju reformi, i svih segmenta društvenog života. Ne samo zbog krize u kojoj se nalazimo već pet godina, jer država treba suštinske strukturne reforme za napredak. Državna politika bi trebala imati na umu da će jedino tim reformama poboljšati svakodnevni život građana koji su u ovim teškim trenucima krize pogođeni među ostalim i povećanjem nezaposlenosti.
BiH je 2012. izgubila vrteći se na mjestu, kroz rekonstrukciju koalicija a sada je vrijeme da u ovoj godini u 2013, nakon brojnih turbulencija napravi korak dalje, korak koji će je nepovratno odvesti na evropski put. BiH je već dokazala da to može, kao što se vidjelo na primjeru ispunjavanja zadatka za viznu liberalizaciju. I danas BiH nitko ne prijeti da bi opet mogle biti uvedene vize.
Političari na zapadu Europe koji to rade, to rade najčešće iz vlastitih političkih interesa. Nećemo dozvoliti da bezvizni režim BiH bude ugrožen. Ali za to nam treba i kredibilna i ozbiljna politika BiH, fokusirana na europsku agendu. U Europskom parlamentu ostajemo velik zagovornik slobode kretanja i daljeg proširenja EU na zapadni Balkan kada zemlje za to budu spremne. I uvjerena sam, da kada ima želje, postoji i put. BiH je zemlja sa puno problema, ali ja vidim samo jedno rješenje, to su europske integracije. To je perspektiva za buduće generacije. To je naša zajednička perspektiva u regiji i u Europi, za koju trebamo raditi zajedno i sa povjerenjem, piše Tanja Fajon članica Europskog parlamenta i izvjestiteljica za viznu liberalizaciju.
