Dario Ristić ponovno na ratištu u Ukrajini nakon odbacivanja optužnice u BiH

Dario Ristić, dragovoljac iz Modriče u ruskoj vojsci čiji slučaj Detektor prati godinama, ponovno je na ratištu u Ukrajini nakon što su optužbe protiv njega u Bosni i Hercegovini odbačene zbog zakonske odredbe koja amnestira dvojne državljane.

Sugovornici Detektora upozoravaju kako Ristićev slučaj nije jedini te smatraju kako bi zakonska rješenja trebalo mijenjati ili uvesti mjere po uzoru na pojedine europske države.

Optužnica odbačena zbog ruskog državljanstva

Ristić se nakon boravka na ukrajinskom ratištu odlučio predati vlastima Bosne i Hercegovine, nakon čega ga je Tužiteljstvo BiH optužilo za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

No, Sud BiH je u veljači optužnicu vratio na doradu, a ubrzo potom ona je odbačena. U obrazloženju je navedeno kako je Ristić služio regularnu vojsku kao državljanin Rusije, što u Bosni i Hercegovini nije kazneno djelo.

Rade Ćulibrk, Ristićev odvjetnik, kazao je za Detektor kako je njegov klijent prije odlaska na strano ratište, uz državljanstvo BiH, stekao i državljanstvo Rusije.

''Vrlo je bitno vrijeme. Dakle, da je Dario Ristić potpisao ugovor s vojskom Ruske Federacije prije nego što je dobio državljanstvo, on bi bio u kaznenom djelu, bez obzira na to što bi ga naknadno dobio. Tu je vjerojatno i Ruska Federacija, bilo iz političkih razloga i međunarodnih odnosa i tako dalje, propisala pravila kako ne potpisuju ugovore s vojskom Ruske Federacije osobe koje nisu državljani i dok ne steknu državljanstvo'', rekao je Ćulibrk.

Nekadašnji državni tužitelj Dubravko Čampara rekao je kako su u Tužiteljstvu BiH, nakon saznanja kako Rusija potpisuje ugovore s dragovoljcima tek nakon stjecanja državljanstva koje im nudi, održali kolegij na kojem su zaključili kako postojeći zakon u takvim slučajevima oslobađa dragovoljce iz Bosne i Hercegovine.

Prema Kaznenom zakonu BiH, osoba koja se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj formaciji kaznit će se zatvorom u trajanju od najmanje tri godine. Međutim, ta se odredba ne primjenjuje na osobe koje su na zakonit način stekle državljanstvo strane zemlje koju priznaje Bosna i Hercegovina ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada od Ujedinjenih naroda. Pravnici podsjećaju kako je ovaj član dodan 2014. godine zbog učestalih odlazaka državljana BiH u Siriju.

''Tako smo zaključili kako ne idemo u kazneni progon tih ljudi kada budemo imali dokaze kako su zaista dobili državljanstvo prije stupanja u tu stranu vojsku kojoj su pristupili. Vjerojatno je u ovom slučaju bilo isto, optuženi je to donio nakon podizanja optužnice i sud je, kada je vidio kako je on zaista bio državljanin Rusije, donio odluku odbaciti optužnicu'', pojasnio je Čampara.

Nekadašnja državna sutkinja, a danas odvjetnica Azra Miletić, rekla je kako je sam zakonodavac propisao da se odredbe spornog članka ne primjenjuju na one koji su na zakonit način stekli državljanstvo druge države.

''Samim tim on je takve ljude ekskulpirao od kaznene odgovornosti. Prema tome, kada je u pitanju ovaj konkretan predmet, sud je postupio onako kako bi i trebalo u skladu sa zakonom'', rekla je Miletić.

Stručnjaci traže izmjene zakona

Sugovornici Detektora smatraju kako su izmjene zakona jedno od mogućih rješenja za slučajeve poput Ristićeva. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, kaže kako ovaj slučaj otvara pitanje povremene provjere zakona i njegove primjene.

Prema njegovim riječima, u slučajevima dvojnog državljanstva trebalo bi propisati kako osoba, dok boravi u Bosni i Hercegovini i istodobno je njezin državljanin, podliježe zakonima Bosne i Hercegovine. Dodao je kako je to povezano i s borbom protiv terorizma, odnosno ideološkog, radikalnog i desničarskog ekstremizma.

Čampara smatra kako je postojeća zakonska odredba ''u najmanju ruku čudna'' jer su takve osobe, prema njegovu mišljenju, ipak počinile neku vrstu kaznenog djela.

''Po meni bi se trebalo, barem bi trebalo razmisliti ili inicirati takvu promjenu. Da i u tom slučaju, kada imate državljanstvo, morate imati odluku oružanih snaga koja vam odobrava sudjelovanje u stranoj vojsci. Iako je to legalna vojska, priznata od UN-a, priznata od Bosne i Hercegovine i međunarodnih organizacija, ipak vam treba, po meni, odluka oružanih snaga koja vam dopušta pristup toj vojsci'', rekao je Čampara.

Mirza Buljubašić, docent na Fakultetu za kriminalistiku i kriminologiju u Sarajevu, kaže kako je trenutačno pravo takvo kakvo jest, ali kako mnogi smatraju da su potrebne izmjene i dopune zakona. Posebno upozorava kako bi se slično pitanje moglo otvoriti i u slučaju državljana BiH koji imaju državljanstvo Srbije ili Hrvatske te mogu biti novačeni u tim državama.

''Kako ćemo taj problem tematizirati? Kako će Bosna i Hercegovina reagirati na taj problem? Pravno će reagirati identično kao što je reagirala na povratnike s ukrajinskog ratišta. Očito je kako je to unutarnji problem Bosne i Hercegovine, odnosno nedostatak takvih normi, i očito je kako susjedne države imaju interese novačiti nove činovnike unutar svojih vojski iz stanovništva BiH'', rekao je Buljubašić.

Veleposlanik Ukrajine u BiH Volodymyr Bachynski ranije je za Detektor, govoreći o Selveru Hrustiću iz BiH koji je zarobljen u Ukrajini, kazao kako posebnu zabrinutost izaziva situacija u kojoj državljanin druge države svjesno pristupa redovima vojske Rusije, koja je izvršila invaziju, i sudjeluje u borbenim djelovanjima protiv Ukrajine i Ukrajinaca na teritoriju suverene države.

''BiH i Ukrajina kandidati su za članstvo u Europskoj uniji, prema tome moramo se pridržavati načela i principa koji postoje u EU. BiH kao zemlja koja teži postati članica trebala bi se pridržavati istih pravila i tako pokazati kako su joj europske vrijednosti bliske'', rekao je Bachynski.

Ćulibrk je kazao kako se za postupak protiv Ristića zanimala i Ambasada Ruske Federacije u BiH, odnosno pojedini njezini zaposlenici, koji su se raspitivali o tijeku postupka, mjerama koje je sud odredio, potvrđivanju optužnice i sudskim odlukama.

S druge strane, iz kabineta ministra pravde BiH Davora Bunoze Detektoru nije stigao odgovor na upit o slučaju Ristić i eventualnoj promjeni zakona. Odgovori su zatraženi i u Parlamentu BiH, budući kako Ristić nije jedini dragovoljac iz BiH na ovom ratištu.

Državni zastupnik Jasmin Imamović smatra kako bi ministar sigurnosti BiH, odnosno zamjenik ministra koji trenutačno obavlja tu dužnost, u kontaktu s OSA-om i uz konzultacije s Tužiteljstvom, trebao na primjeru konkretnog predmeta pripremiti izmjene zakona kako bi se spriječile nelogične situacije u sudskoj praksi i omogućilo sankcioniranje takvog ponašanja.

Njegov parlamentarni kolega Safet Kešo kaže kako bi rješenja trebalo tražiti u iskustvima drugih zemalja i propisima koji reguliraju državljanstvo, uključujući mogućnost oduzimanja državljanstva osobama koje počine eventualne zločine. Ipak, upozorio je kako bi takva rješenja mogla otvoriti pitanje poštivanja ljudskih prava i sloboda.

Nedavno je skupina europskih zemalja zatražila zabranu ulaska u šengenski prostor za osobe koje su služile u ruskoj vojsci. Inicijativu predvodi Estonija, a podržalo ju je nekoliko europskih država. Prema pisanom odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Estonije Detektoru, ta je zemlja do sada uvela zabrane ulaska u šengenski prostor za više od 1.300 bivših ruskih boraca.

Podaci koje je Detektor dobio iz ukrajinskog Centra za ratne zarobljenike govore o oko 200 ljudi s Balkana koji se bore na ruskoj strani. Sugovornici upozoravaju kako Bosna i Hercegovina nema precizne podatke o broju osoba koje ratuju na stranim ratištima.

BiH je do sada donijela 51 presudu za terorizam, odnosno odlaske na strana ratišta u Siriju. Jedna od tih presuda odnosi se na odlazak u Ukrajinu. Sud BiH je 2020. godine oslobodio Gavrila Stevića optužbi za odlazak na ratište u Ukrajinu i pridruživanje paravojnim formacijama.

Turčalo upozorava kako je teško procijeniti je li odlazak na strano ratište ideološka ili novčana odluka, ili kombinacija oboje, ali naglašava kako bez djelovanja protiv takvih osoba izostaje temeljna preventivna funkcija zakonodavnog okvira.

Buljubašić, pak, ističe kako u Bosni i Hercegovini općenito postoji problem s povratnicima sa stranih ratišta. Kaže kako je veliki fokus bio na pripadnicima ISIL-a i procesima njihove reintegracije i repatrijacije, dok se slični procesi nisu vidjeli kada je riječ o povratnicima s ukrajinskog ratišta.

''To znači, drugim riječima, da možemo imati potencijalan sigurnosni problem u BiH. Imamo ljude koji su se vratili s ratišta, koji nisu procesuirani za kaznena djela, koji su vojno obučeni. Ne samo da su vojno obučeni i imaju ratna iskustva, oni su ostvarili mreže unutar sigurnosnih struktura. Ne samo vojne mreže s vojnicima, nego i obavještajnim strukturama. Naš sigurnosni aparat također je u riziku, a ne samo naše društvo'', rekao je Buljubašić.

Ristić se u Bosnu i Hercegovinu vratio u rujnu prošle godine. Prije toga je bio teško ranjen, a oporavak u Rusiji prenosio je na internetu. Detektor je njegov identitet otkrio još 2024. godine i od tada pratio njegov put od Modriče do Ukrajine. Nekadašnji sportaš, osuđenik i danas odlikovani ruski borac, prema objavama na internetu, trenutačno je ponovno u Rusiji.

Ćulibrk je rekao kako se s Ristićem čuo nedavno, prije njegova odlaska, kada je bio zadržan u zračnoj luci u Sarajevu jer kod sebe nije imao rješenje Suda BiH o ukidanju svih mjera zabrane zbog pravomoćnog odbijanja potvrđivanja optužnice.

''On se pojavio u zračnoj luci s putovnicama. Njemu su vraćene oduzete putovnice Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije'', objasnio je Ćulibrk, dodajući kako je klijentu dostavio sudske odluke, nakon čega mu je dopušteno otputovati.

Detektor je ranije pratio Ristićeve naloge na TikToku, na kojima je objavljivao snimke s ratnim sadržajem i oružjem. Snimke su javne, dostupne i najmlađima, a profil prati više od 10.000 ljudi. Stručnjaci upozoravaju kako takvi narativi oblikuju percepciju, normaliziraju nasilje i stvaraju simbolički okvir u kojem se sudjelovanje u ratu prikazuje kao prihvatljivo ili poželjno ponašanje.

Buljubašić smatra kako bi se, u slučaju većih incidenata ili turbulencija u Bosni i Hercegovini, takve osobe mogle lako mobilizirati i sudjelovati u izazivanju incidenata ili nasilnih prosvjeda, što bi moglo dodatno potaknuti nestabilnost u zemlji.