''Bosna i Hercegovina značajno kasni u pripremama za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i to kašnjenje može se mjeriti ne mjesecima već godinama", rekao je medijima ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović govoreći o stanju u kojem se naša zemlja priprema za Europsku uniju na svojim granicama.
Ministar Šarović, rekavši kako je to kašnjenje ''značajno'', rekao je kako je ono djelomice nadoknađeno tijekom 2012. godine kada su poduzete dodatne mjere kojima bi se osiguralo da proizvođači hrane iz BiH mogu nastaviti izvoz u Hrvatsku odnosno EU i nakon 1. srpnja.
Na higijesnki paket se čekalo od 2009.
Govoreći o kašnjenju, Šarović je podsjetio kako je tzv. higijenski paket mjera, kojima se definiraju kriterije kvalitete hrane koja se kani izvoziti u EU, usvojen tek u listopadu 2012. godine iako se na to čekalo još od 2009. godine. Tako je napokon proveden i odabir proizvodnih pogona koji će biti akreditirani za izvoz u EU.
Kad je riječ o graničnim prijelazima, Šarović je rekao kako će prijelazi kod Gradiške na sjeveru i Bijače na jugu biti spremni do 1. srpnja, no ne u cijelosti jer će s bosanskohercegovačke strane biti osigurane privremene cestovne komunikacije i privremeni objekti.
Samo preko ova dva prijelaza, na kojima je predviđen poseban inspekcijski nadzor, BiH će nakon ulaska Hrvatske u EU moći nastaviti izvoz prehrambenih proizvoda na hrvatsko odnosno tržište Unije. Hrvatska je pristala da se otvori i treći punkt granične inspekcije u Izačiću pored Bihaća, samo pod uvjetom da BiH ispuni europske standarde za izvoz proizvoda životinjskog porijekla i da trgovinski tokovi opravdaju potrebu.
Skratiti birokratske procedure
Predsjedavajući Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Parlamentarne skupštine BiH, Halid Genjac, medijima je rekao kako će se svi procesi pratiti, nastojat će se da se sve birokratske procedure kada je riječ o Graničnom prijelazu Bijača skrate.
"Moramo učiniti sve da radovi na graničnom inspekcijskom prijelazu Bijača krenu do 15. ožujka budući da su potrebna tri mjeseca kako bi on bio spreman do navedenog roka. Kao što sam već rekao, u ovom trenutku mogući su problemi oko žalbi na tendere koji su već izvršeni, učinit ćemo sve da se te žalbe prioritetno u skladu s zakonom rješavaju. Nakon toga potrebno je da izvođači radova sa svoje strane učine sve radeći i tri smjene ako je potrebno", naglasio je Genjac.
Osim problema s kašnjenjem na granicama, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić upozorio je kako će nakon ulaska Hrvatske u EU, BiH imati problem i s robama koji se neće moći prodavati u Hrvatskoj zbog toga što nisu na popisu roba koje se mogu izvoziti na tržište EU-a.
BiH kasno ušla u pripreme
''Ako BiH ne ispuni uvijete, odnosno ne uskladi svoju robu sa standardima koje prihvaća EU i s procedurama za ocjenu usklađenosti tih roba, tada neće moći izvoziti te robe na tržište EU-a'', rekao je Lasić naglasivši kako bi po bh. gospodarstvo bilo velikih posljedica ako ne budemo spremni za ulazak Hrvatske u EU.
I Lasić smatra kako je bosanskohercegovačka strana kasno ušla u pripreme za ulazak Hrvatske u EU.
''Mislim da smo malo kasno ušli u ispunjavanje uvjeta. Recimo, imamo problema i s graničnim prijelazima, tek je sada praktički gotova projekta dokumentacija, a treba napraviti granične prijelaze za izvoz naše robe u EU. Mi možemo primati robu i na drugim graničnim prijelazima, a ne samo na Bijači i Gradišci. Međutim, Europa je odredila iz BiH samo dva granična prijelaza preko kojih će izlaziti roba biljnog i životinjskog podrijetla iz BiH u Europu i tu će oni staviti svoje ispitne laboratorije", naglasio je Lasić.
Nekompetentni ljudi radi na tome
I dok predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH kaže kako misli da ''dosta nekompetentnih ljudi radi na tome", vlastima i proizvođačima iz BiH cilj je osigurati da se nakon 1. srpnja mogu nastaviti s izvozom pilećeg mesa, jaja i mliječnih proizvoda.
S Europskom unijom pregovara se i o nastavku izvoza krumpira u EU, a s Hrvatskom je pak postignut dogovor da se prehrambeni proizvodi iz BiH koji se zateknu u njezinim prodavaonicama 1. srpnja nastave prodavati sve do isteka roka trajanja.
I Europska unija više je puta upozoravala Bosnu i Hercegovinu, a što su domaći lideri isticali među svojim prioritetima, na to da će jedan od navećih izazova za BiH biti održavanje trgovinskih odnosa s Hrvatskom, koja je jedan od glavnih trgovinskih partnera i izvoznih tržišta Bosne i Hercegovine.
Strožiji europski standardi utjecat će na izvoz proizvoda životinjskog porijekla (mliječnih proizvoda, mesa, peradi, konzumnih jaja, itd.), pa BiH mora na dva granična prijelaza postaviti inspekcije na kojima će se obavljati veterinarska kontrola proizvoda životinjskog porijekla.
Riba i sirova koža
Ukoliko situacija u BiH ostane nepromijenjena i nakon ulaska Hrvatske EU, BiH će moći da izvozi u Hrvatsku samo ribu i sirovu kožu, jedina dva proizvoda za koja BiH trenutno ispunjava uvjete za izvoz u Europsku uniju.
Da bi i dalje mogla izvoziti ostale proizvode, BiH mora ispuniti standarde EU i biti uvrštena na popis trećih zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih grupa proizvoda: mlijeko i mliječne proizvode, meso peradi i prerađevine, med i konzumna jaja.
Novo okruženje, u kojem će se naći BiH nakon pristupanja Hrvatske Uniji, i u kojem se odvija trgovina životnim namirnicama, nameće velike obveze, pa BiH mora jačati svoje sustave kontrole i primjenjivati strategije za kontrolu životnih namirnica prema riziku.
Europska unija navela je kako BiH napreduje u pogledu ispunjavanju ovih standarda, ali da ih neće ispuniti do 1. srpnja. Tijekom procesa pristupanja EU, BiH mora usvojiti, primijeniti i provesti cjelokupan paket europskih zakona, te propise o zdravstvenoj, veterinarskoj i fitosanitarnoj ispravnosti životnih namirnica, koji sadrže više od 100 uredbi, uputstava i odluka.
Cilj je povećati obujam trgovine
Europska unija priopćila je pak kako Bosni i Hercegovini uspostavljanje funkcionalnog sustava za primjenu europskih propisa koji se tiču zdravstvene ispravnosti namirnica ostaje prioritet. Cilj je povećati obujam trgovine poljoprivrednim proizvodima zbog čega je potrebno jačati kapacitete za kontrolu u oblasti zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti životnih namirnica i genetski modificiranih organizama.
EU je dozvolila da BiH, zbog specifičnog zamljopisnog položaja,omogući izvoz proizvoda životinjskog porijekla u treće zemlje preko luke Ploče, što će biti predmet posebne klauzule o odstupanju od pravila.
One tvrtke iz BiH koje žele izvoziti ribu, mliječne proizvode, perad i jaja u EU moraju biti navedene u odgovarajućoj odluci Europske komisije što podrazumijeva pozitivne nalaze revizije Ureda za životne namirnice i veterinarstvo Europske komisije (FVO) i usvajanje plana praćenja rezidua od strane Europske komisije.
Procedura odobrenja za izvoz je takva da FVO neće davati suglasnost za izvoz posebno poduzećima, nego će ocjenjivati mogućnosti sustava kontrole životnih namirnica u pogledu jamčenja standarda zdravstvene i veterinarske ispravnosti koji su ekvivalentni standardima EU na osnovu obilazaka određenih objekata, analize zakonskih propisa i njihove primjene.
I med kreće u izvoz
Prema pravilima EU, izvoz određenog proizvoda trebao bi biti moguć u roku od šest mjeseci do godinu dana od dana završetka misije FVO-a u zemlji. Stoga, BiH nakon 1. srpnja 2013. neće moći izvoziti većinu proizvoda životinskog porijekla u Hrvatsku.
Prva revizija FVO-a kojoj podliježu perad/jaja i mliječni proizvodi može biti izvršena tek u ožujku, a zbog spomenutih procedura izvoz u EU može krenuti tek početkom 2014. godine.
No, Hrvatska je Bosni i Hercegovini, prema privremenoj odluci ministarstva poljoprivrede, dopustila da se proizvodi životinjskog porijekla koji ne zadovoljavaju standarde EU trenutno mogu uvoziti, a izuzetak je napravljen kako bi se održali tradicionalni trgovinski tijekovi između Hrvatske i BiH. Trenutno, BiH može izvoziti u EU samo riblje proizvode, a EU je predložila da se ribi pridruži i med jer ne podliježe reviziji FVO-a.
Europska komisija pozitivnim je pak ocijenila donošenje pravilnika o odobravanju izvoznih objekata za izvoz u EU, koji na državnoj razini regulira odgovorni lanac od Državnog ureda za veterinarstvo do kontrole proizvodnje namirnica na terenu.
No, Europska komisija upozorava kako je usklađivanje s europskih propisima potrebno ubrzati. Osim toga, BiH do kraja ove godine mora revidirati zakon na državnoj razini kako bi izbjegla postojeća preklapanja u oblasti propisa o veterinarskim i fitosanitarnim pitanjima, kao i pitanju zdravstvene ispravnosti životnih namirnica.
Kontrola objekata
Također, Europska komisija upozorava na probleme u sljedivosti sirovina (npr. mlijeka s gazdinstava) i kontroli bolesti životinja i kvalitete na razini gazdinstva te upozorava da je problem to što županijski i općinski inspektori na terenu i službeni veterinari nadležni za kontrolu objekata adekvatno ne primjenjuju standarde EU.
Komisija navodi kako svega nekoliko objekata za proizvodnju mlijeka ima dvije odvojene proizvodne linije: jednu za mlijeko koje zadovoljava i drugu za mlijeko koje ne zadovoljava standarde EU. Stoga, rad na službenoj kontroli laboratorija koje primjenju metode EU mora biti unaprijeđen.
Plan praćenja rezidua, što je preduvjet za izvoz, potreban je radi kontrole prisustva rezidua veterinarskih lijekova u životnim namirnicama koji mogu naškoditi potrošaču.
BiH će prekoračiti rok
Europska unija kaže kako će Bosna i Hercegovina prekoračiti rok od 1. srpnja. Stoga, cilj bosanskohercegovačke strane u ovom procesu bi trebao biti da se maksimalno skrati razdoblje zabrane izvoza proizvoda životinjskog porijekla u EU te se izbjegle štetne posljedice po trgovinu i povlačenje bh. proizvoda iz hrvatskih prodavaonica.
BiH je svejsna kako se mora pristupiti izmjenama Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu kako bi se osigurale pretpostavke za stvaranje cjelovitog sustava kontrole od 'njive do trpeze'. Tijekom travnja predstavnici Europske inspekcije će utvrditi postoji li u BiH cjelovit sustav kontrole.
''Otvaranje hrvatskog tržišta znači i otvarane europskog tržišta. Veći obujam trgovine donijet će više radnih mjesta, veće prihode i ulaganja te bolje argumente za buduću reviziju broja punktova granične inspekcije'', navela je Europska unija.
