Malo povijesti: Kako su oživjele Olimpijske igre

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako nema pouzdanih izvora o nastanku igara, literatura bilježi legende. Jedna od njih kaže da je Herkules, sin Zeusa i Here, u igri s braćom priređivao natjecanja, a pobjedniku na glavu stavljao maslinovu grančicu. No, povod za utemeljenje igara je obilježavanje ubojstva kralja Augija. Herkules je, naime, ubio kralja koji mu je odbio platiti za čišćenje smrdljivih štala.

13 – nesretan broj

Druga legenda kaže da je kralj Elide Oinomaos, sin boga rata Aresa, uživao u konjskim trkama sa zapregom i da je protivnike nakon pobjede ubio. Boljemu od sebe obećao je kraljevstvo i svoju kćerku Hipodamiju. Kralj je sve do pojave prosca Pelopa, Tantalova sina, ubio trinaest prosaca (zbog toga se broj trinaest smatra nesretnim). Pelop se, kako legenda kaže, poslužio lukavstvom i kočijašu Mirtilosu obećao pola kraljevstva ako izvadi vijak iz kotača kraljeve kočije. Zahvaljujući toj prijevari, u legendi nazvanoj lukavstvom, Pelop je usmrtio kralja, oženio se Hipodamijom i zasjeo na prijestolje. Kad je Mirtilos došao po obećanu nagradu, Pelop ga je zbog nečasna djela bacio sa stijene u more pa je po njegovu imenu cijelo područje dobilo ime Peloponez. Pelop je u čast kralja Oinomaosa koji je volio natjecanja utemeljio olimpijske igre i postavio stup srama za sve koji nečasnim postupcima u natjecanju žele doći do pobjede.

Starodrevne olimpijske igre trajale su od godine 776. prije Krista do godine 392. U gotovo 1200 godina priređeno je oko 290 olimpijskih igara u društvu u kojem je tjelovježba bila jedan od temelja odgoja i obrazovanja. Olimpija nikad nije postala veće naselje jer je ulaz bio dopušten samo natjecateljima, sucima, umjetnicima i predstavnicima nekih država. Ženama je pristup bio zabranjen jer su natjecatelji bili goli. Za vrijeme olimpijskih igara cvjetala je trgovina, umjetnici su prikazivali ili čitali svoja djela, filozofi su tumačili svoje poglede na život i svijet u njemu, dok su političari sklapali saveze, a trgovci ugovore.

Arheologija potakla sport

Ostaci Olimpije nakon potresa i razaranja za rimskoga cara Teodozija I., otkriveni arheološkim istraživanjima u 19. stoljeću, potaknuli su organizaciju olimpijskih igara modernog doba. Međutim, u drugoj polovici 19. stoljeća Grci su pokušali, ali nisu uspjeli, obnoviti starodrevne igre. Veliki pristaša tjelesnog odgoja, pedagog, povjesničar i diplomat Pierre de Coubertin (1863.-1937.) počinje provoditi tu zamisao.

Francuski barun, rođeni Parižanin, počeo je 1888. pripremati plan za obnovu olimpijskih igara. Nakon što je dobio potporu prijatelja, za putovanja u Engleskoj i Americi, o svojim je idejama prvi put potkraj 1892. izvijestio predstavnike francuskih sportskih klubova u Parizu. Njegov olimpijski san tada je primljen suzdržano, ali se Coubertin nije predavao. Napokon je, u lipnju 1894., u pariškoj Sorbonni održan međunarodni Kongres sportskih djelatnika gdje je, poslije mnogih rasprava i konzultacija osmoga dana zasjedanja, 23. lipnja 1894., jednoglasno odlučeno da se osnuju moderne olimpijske igre. Dogovoreno je da se prva velika predstava povjeri Grčkoj i Ateni godine 1896., a nakon toga igre će se održavati prema starodrevnima svake četiri godine u drugome mjestu i drugoj državi.

Bez trećeg mjesta

Tom povijesnom kongresu bilo je nazočno više od 2000 ljubitelja sporta, među kojima i 79 službenih izaslanika iz desetak zemalja Europe i Amerike, a pismena potpora stigla je i iz Australije. U Izvršni odbor Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) izabrano je 14 uglednika. Prvi je predsjednik bio grčki književnik Demetrius Vikelas (1835. - 1908.), a tajnik barun Pierre de Coubertin. Geslo igara postala je čuvena izreka "Citius, altius, fortius" (Brže, više, snažnije), a mogli su nastupiti samo amateri. Odlukom Osnivačkog kongresa 1894. nije bilo predviđeno sudjelovanje žena. Ipak, već 1900. sportašice nastupaju na II. olimpijskim igrama u Parizu (tenis i golf).

Uz potporu kralja Georga I., bogataš Averoff je na mjestu nekadašnjeg Periklova hrama u Ateni izgradio novi mramorni stadion na kojem su, od 6. do 15. travnja 1896., održane Igre I. olimpijade. Kralj Georg I. otvorio je prve igre modernoga doba, a pratilo ih je oko 60.000 gledatelja.

Prve olimpijske igre suvremenog doba otvorene su na Uskršnji ponedjeljak 6. travnja godine 1896. U svečanom mimohodu bilo je najviše Grka. S ostalih kontinenata stiglo je 14 Amerikanaca, koji su u Pirej doputovali teretnim brodom, te po jedan Čileanac i Australac.

Na Prvim igrama odličja su dodijeljena samo za prvo i drugo mjesto. Pobjednici su nagrađeni srebrnom medaljom, krunom od maslinove grančice i diplomom, a drugoplasirani su dobili bakrenu medalju, lovorov vijenac i diplomu.

Pastir – Prvi heroj Igara

Grci na atletskim natjecanjima do zadnjeg dana nisu izborili ni jednu pobjedu, a nadali su se da će im to uspjeti u maratonu, središnjem događaju Igara. Od 16 sudionika maratonske utrke 12 su bili Grci. Dugo se činilo da ni u maratonu neće biti ništa od grčke pobjede jer su na čelu bili stranci, a vodio je dvostruki olimpijski pobjednik na 800 i 1500 m, Australac Edwin Flack. No, na 36. kilometru izdvojio se 24-godišnji grčki pastir Spiridon Louis. Tempom koji je nametnuo iscrpio je ostale suparnike i na kraju pobijedio sa sedam minuta prednosti, te je postao istinskim junakom prvih modernih olimpijskih igara. Louis je trčao u obući koju su mu kupili suseljani, a za pobjedu u maratonu nagrađen je doživotnim besplatnim mljevenjem žita i brijanjem.

Američki atletičar James Connolly ostat će u povijesti modernih olimpijskih igara upisan kao prvi olimpijski pobjednik. Postao je to 6. travnja godine 1896. pobjedom u troskoku. Taj svestrani atletičar osvojio je još drugo mjesto u skoku u vis, a u dalju je bio treći.

Prve Igre u brojkama

Kratki pregled zbivanja na Prvim olimpijskim igrama održanima u Ateni od 6. do 16. travnja 1896. prema službenim podacima MOO-a.

- broj sudionika: 241 (nije bilo žena)
- broj zemalja sudionica: 14
- broj sportova: 9 (atletika, biciklizam, dizanje utega, gimnastika, hrvanje, mačevanje, streljaštvo, tenis, vodeni sportovi)
- broj disciplina: 43
- Igre je otvorio: kralj Georg I.
- olimpijski plamen: nije bilo službene svečanosti
- olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: nije ih bilo
- domaćin izabran: na Prvoj skupštini MOO-a održanoj 23. i 24. lipnja 1894. u Parizu