Novi val dijaspore stiže među Vatrene: Hoće li Hrvatska uskoro igrati s momčadi rođenom izvan domovine?
Dvadeset godina nakon Svjetskog prvenstva u Njemačkoj 2006., hrvatska reprezentacija ponovno je izjednačila rekord po broju igrača iz dijaspore u svojim redovima. Dok je tadašnji izbornik Zlatko Kranjčar na Mundijal vodio braću Kovač, Ivana Klasnića, Josipa Šimunića i Joeyja Didulicu, danas Zlatko Dalić na raspolaganju ima sve veći broj nogometaša rođenih izvan Hrvatske.
Na Svjetskom prvenstvu 2026. među Vatrenima su Josip Stanišić, Marin Pongračić, Igor Matanović i Marco Pašalić, rođeni u Njemačkoj, te Luka Sučić, rođen u Austriji. Na širem popisu nalaze se i Franjo Ivanović te Adrian Segečić, koji su također izabrali Hrvatsku ispred zemalja u kojima su rođeni.
Novi talenti biraju Hrvatsku
Hrvatski nogometni savez posljednjih godina intenzivno prati mlade talente iz dijaspore, a najnoviji primjeri su David Vujević iz Züricha i Filip Pavić iz Bayerna, koji su odlučili nastupati za hrvatske mlađe selekcije.
U reprezentacijama U-21, U-19 i U-17 nalazi se niz igrača rođenih u Austriji, Njemačkoj, Belgiji, Španjolskoj, Australiji i Švicarskoj, što potvrđuje kako dijaspora ostaje jedan od važnih izvora talenata za hrvatski nogomet.
Grnja: Svaki kvalitetan igrač je dobrodošao
O rastućem broju igrača iz dijaspore govorio je i legendarni nogometaš i trener Ivica Grnja, nekadašnji izbornik mlađih hrvatskih selekcija.
Grnja smatra kako je uključivanje kvalitetnih igrača iz dijaspore pozitivan trend jer se razvijaju u vrhunskim europskim akademijama i klubovima. Ipak, upozorava da samo mjesto rođenja ili nogometna škola nisu jamstvo uspjeha.
"Svaki dobar igrač dobro dođe, ali tek treba vidjeti hoće li među njima biti novih Rakitića, Kovača ili drugih igrača koji su obilježili hrvatsku reprezentaciju", istaknuo je Grnja za Večernji list.
Hrvatska tradicija koja traje desetljećima
Povezanost hrvatske reprezentacije s dijasporom traje od samih početaka. Još devedesetih godina dres Vatrenih nosili su igrači poput Nike i Roberta Kovača, Josipa Šimunića, Ivana Rakitića, Mladena Petrića, Filipa Tapalovića i brojnih drugih nogometaša rođenih izvan Hrvatske.
Danas su upravo Rakitić, Šimunić te braća Kovač među najuspješnijim reprezentativcima rođenima u inozemstvu, a njihovi nastupi ostavili su dubok trag u povijesti hrvatskog nogometa.
Iako je broj igrača iz dijaspore sve veći, stručnjaci smatraju kako će ključ i dalje biti kvaliteta, a ne mjesto rođenja. Hrvatska tako nastavlja graditi reprezentaciju koja povezuje domovinu i iseljeništvo, tražeći nove talente diljem svijeta.
