Bijela kuga

Jedan razred za jednog učenika

Problem je što iz Bosne i Hercegovine odlaze uglavnom mladi ljudi.
Sci-Tech / Obrazovanje | 13. 09. 2018. u 09:28 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U jednoj područnoj seoskoj školi u Tomislavgradu u prvi razred ove godine krenuo je samo jedan učenik, Abdulah. On nastavu pohađa u kombiniranom odjelu sa djecom iz trećeg razreda. Njegova majka Azra, koja ima još dvije starije kćerke, kaže da se to prvi put dogodilo u njihovom selu.

"Uvijek je bilo po 25 ili 30 učenika, nekada 15 ili 10, ali sada samo jedan učenik. Mislili su da ga prebace da ide u školu u grad, da ne ide na selo, pošto je jedan učenik, ali kombinacija je sada sa trećim razredom", objašnjava majka ovog prvašića, te napominje da su djevojčice, koje su sada VI i IV razred osnovne škole, bile u odjeljenjima koja su brojila više od deset učenika.

Već godinama oba bosanskohercegovačka entiteta bilježe sve manji broj upisanih učenika u osnovne škole.

Gotovo 30.000 prvašića širom Bosne i Hercegovine krenulo je u školu ove godine, a u odnosu na prošlu godinu, u klupe je sjelo 33 razreda manje, 31 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i dva u Republici Srpskoj (RS).

Manji broj učenika bilježi se uglavnom u područnim školama.

Medijski natpisi koji se baziraju na podacima Ministarstva obrazovanja RS-a ukazuju na alarmantnu situaciju. Čak u 77 područnih odjeljenja nije upisan nijedan prvašić. Samo jedan ili dva prvašića upisani su u gotovo 170 područnih odjeljenja.

U Prvoj osnovnoj školi u Srebrenici, na primjer, posljednjih godina sličan je broj upisanih prvašića, i u centralnoj i u područnim školama. Taj broj je između 50 i 55 novih učenika svake godine, kaže direktor Dragi Jovanović, piše Radio Slobodna Europa.

"Osjeća se da je broj učenika, gledajući ukupno stanje, u padu ali kod nas je taj pad nešto manje izražen i ne ostavlja neke posljedice na broj odjeljenja", objašnjava Jovanović.

Vlada FBiH u Analizi kretanja ukupnog broja učenika osnovnih škola u FBiH za period od školske 2012/13. do školske 2016/17. godine ukazuje na stalno smanjenje broja učenika osnovnih škola.
Kako je navedeno u Analizi, u ovom entitetu se broj osnovaca u petogodišnjem periodu smanjio za 12.581 učenika ili 6,30 posto. Manji broj đaka prvaka bilježio se u devet županija u FBiH, dok je jedino Kanton Sarajevo imao pozitivan trend i povećanje broja učenika.

Upis učenika u škole, ukazuju analitičari, najbolji je pokazatelj da je Bosnu i Hercegovinu odavno zahvatila "bijela kuga".

"Okvirnu kohortu za upisane đake danas predstavlja broj rođenih prije šest, odnosno sedam godina. Poznato je da je u BiH prirodni priraštaj izuzetno nizak, znači broj rođenih se smanjuje iz dana u dan, odnosno iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. Na taj broj rođenih, 2011. ili 2012. godine, utječe do dana upisa u osnovnu školu i odseljavanje sa ovih prostora. To je drugi ozbiljan problem", riječi su demografa Aleksandra Čavića.

Problem je što iz Bosne i Hercegovine odlaze uglavnom mladi ljudi.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom prva tri mjeseca ove godine rođeno je 6.221 dijete što, u odnosu na isti period 2017. godine, pokazuje pad broja živorođenih za 1,25 posto.

"Imamo značajno smanjen broj rođenih. Na primjer, 2011. ili 2012. godine, imali smo, što se tiče RS-a, gotovo 5.000 manje rođenih nego, na primjer, 2001. ili 2002. godine. Taj proces depopulacije nije zahvatio, na primjer, samo planinske ili seoska područja. Konkretno, u RS-u, od 63 jedinice lokalne samouprave, samo u jednoj jedinici lokalne samouprave imamo pozitivan prirodni priraštaj, dakle veći broj rođenih nego umrlih. Riječ je o Banjaluci, a i taj pozitivni prirodni priraštaj više je na nivou statističke greške nego što je on značajno veći. Ja projektiram da će i u Banjaluci zavladati depopulacija", objašnjava Čavić.

Situacije sve manjeg broja upisane djece će se ponoviti, tvrdi demograf Aleksandar Čavić.

"To je jedan proces koji se može vratiti u neku normalu, odnosno možemo da radimo na tom pitanju samo ako dugoročno budemo poduzimali mjere i to sljedećih 20 ili 30 godina. Bez dugoročnog poduzimanja takvih mjera, biološki opstanak stanovništva na prostoru BiH je vrlo upitan", zaključuje demograf Čavić.

Kopirati
Drag cursor here to close