Lažne vijesti

Dezinformacijama najpodložnije priče o covidu, klimi, ratu i izborima

AFP na lažne informacije najčešće nailazi u temama o zdravlju, klimatskim promjenama, ratu u Ukrajini ili izborima te posebno o covidu-19.
Sci-Tech / Internet | 11. 10. 2023. u 08:26 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Teme poput covida-19, klime, rata u Ukrajini i izbora najpodložnije su dezinformacijama, upozorava stručnjakinja za digitalno istraživanje Estelle Péard iz francuske novinske agencije AFP koja je nedavno u Zagrebu novinare podučavala alatima za zaustavljanje lažnih vijesti.

Za Adria Digital Media Observatory (ADMO) hub u Zagrebu AFP je održao trening za novinare s kojima su podijelili znanje o dezinformacijama i tehnikama koje koriste u borbi protiv njih. Takve obuke AFP provodi u više europskih zemalja, a imaju i platformu s besplatnim online tečajevima o digitalnom istraživanju, javlja Hina.

"AFP već nekoliko godina piše o dezinformacijama koje se šire u Hrvatskoj, postoji i fact-checker sa sjedištem u Zagrebu. Agencija je, s drugim partnerima, također dio hrvatsko-slovenskog čvorišta za borbu protiv dezinformacija pod nazivom ADMO", rekla je u razgovoru za Hinu AFP-ova koordinatorica za digitalno istraživanje u Europi Estelle Péard.

Prošle godine AFP proveo 7840 provjera činjenica

Digitalnim istragama francuska novinska agencija bavi se od 2017. kada je počela sa samo jednim novinarom u Parizu. "Sada imamo tim od oko 140 ljudi širom svijeta koji rade u više od 30 ureda i na 26 jezika. U 2022. AFP-ov odjel za digitalna istraživanja proveo je 7840 provjera činjenica diljem svijeta” , kaže Péard.

Obuka započinju objašnjenjem što su dezinformacije i digitalna istraga te upoznavanjem s alatima koje koriste provjerivači činjenica u svom radu, poput obrnutog pretraživanja za pronalaženje porijekla slike ili videozapisa koji se dijeli na mreži ili geolokacija scena viđenih zajedno s obmanjujućim tvrdnjama.

Polaznike su savjetovali i kako ostati siguran na internetu, zaštititi se od neželjenih sadržaja te poboljšati pretragu na internetu i društvenim mrežama. Péard kaže da se narativi i tehnologije stalno razvijaju te baš zato alati trebaju biti prilagođeni za istraživanje na internetu.

"To činimo prateći promjene na različitim društvenim medijima, na primjer nedavno s X-om, prije poznatim kao Twitter. Ponekad alat više nije koristan, ali se pojavi drugi", dodaje je Péard.

Pretraživanje fotografija

Kao izvrstan alat navela je obrnuto pretraživanje fotografija.

"Svatko to može učiniti učitavanjem slike ili videozapisa na tražilice kao što su Google, Yandex ili Baidu. Dodatak za provjeru Invid-WeVerify, koji je zajednički razvio AFP, također je vrlo jednostavan i učinkovit način za provjeru dijeli li se slika na mreži zajedno s lažnom ili obmanjujućom tvrdnjom", objasnila je.

Opasnost od lažnog sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom

Kaže i da AFP na lažne informacije najčešće nailazi u temama o zdravlju, klimatskim promjenama, ratu u Ukrajini ili izborima te posebno o covidu-19.

Lažni online računi

"Od početka pandemije covida-19 vidjeli smo brojne online račune koji su promicali lažne lijekove i potvrdili mnoge lažne tvrdnje o covidu i cjepivima protiv te bolesti”.

Važno je ne dopustiti dezinformatorima da šire neistine i ugrožavaju živote i zdravlje ljudi, ističe Péard.

Dodaje i da je nedavno njihov hrvatski blog objavio priču u kojoj se objašnjava da američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) nije promijenila svoje stajalište te da i dalje ne savjetuje ivermektin za liječenje covida-19.

Najvažnije je pomoći korisnicima interneta da saznaju točne činjenice o ovim važnim temama, zaključuje Péard, koja kao veliki budući izazov za sve koji se bave provjeravanjem činjenica vidi sadržaj s lažnim ili obmanjujućim tvrdnjama generiran umjetnom inteligencijom.

Kopirati
Drag cursor here to close