Što bi se dogodilo kada bi Mjesec iznenada nestao?

Mjesec je mnogo više od pukog ukrasa na noćnom nebu. Kad bi iznenada nestao, to bi imalo dalekosežne posljedice za Zemlju – za plimu i oseku, klimu i ekosustave. Milijardama godina Mjesec kruži oko Zemlje. Na prosječnoj udaljenosti od oko 384.400 kilometara oblikuje život na našem planetu intenzivnije nego što mnogi znaju.

Povodom Međunarodnog dana Mjeseca, koji se obilježava svake godine 20. srpnja, njemačka agencija dpa pripremila je znanstveni osvrt na pitanje: Što bi se dogodilo kada bi Mjesec iznenada nestao?

Odgovor NASA-e, američke svemirske agencije, nedvosmislen je: Zemlja bi bila potpuno drukčije mjesto. Neki bi se učinci osjetili odmah, poput mračnijih noći i znatno slabije plime i oseke.

Drugi, poput promjena stabilnosti Zemljine osi ili njezine rotacije, odvijali bi se tijekom dugih ili iznimno dugih vremenskih razdoblja.

Slabije plime i nepredvidiva godišnja doba

Mjesec je jedini Zemljin prirodni satelit. Iako na samome Mjesecu život nije moguć jer nema atmosferu, on ima važnu ulogu u održavanju života na Zemlji.

Njegova gravitacijska sila djeluje kao stabilizator Zemljine osi. Ta je os trenutačno nagnuta približno 23,5 stupnjeva u odnosu na Zemljinu orbitu oko Sunca, a upravo taj nagib sjevernoj i južnoj polutki donosi različita godišnja doba.

Kada bi Zemljin pratitelj nestao, nagib Zemljine osi postao bi znatno manje stabilan. Prema izračunima Kraljevske zvjezdarnice u Greenwichu, mogao bi čak znatno oscilirati.

U ekstremnom scenariju os bi mogla stajati gotovo uspravno, što znači da godišnja doba gotovo ne bi postojala. Kada bi se snažnije nagnula u drugom smjeru, pojedina područja Zemlje mogla bi se suočiti sa znatno intenzivnijim ljetima, oštrijim zimama ili čak ledenim dobima.

Mjesečeva gravitacijska sila glavni je pokretač plime i oseke.

"Sunce također utječe na plimu i oseku, ali njegov je utjecaj otprilike upola slabiji od Mjesečeva", kaže Martin Knapmeyer iz Njemačkog zrakoplovnog centra (DLR).

To znači da bi se bez Mjeseca plima i oseka znatno smanjile. Obalni ekosustavi, koji ovise o redovitom ciklusu plime i oseke, temeljito bi se promijenili. Vrste poput dagnji, morskih zvijezda, puževa i mnogih vrsta rakova mogle bi izgubiti svoja staništa.

Dani bi postajali sve dulji

Mjesec utječe na naš planet na još jedan način. Tijekom milijardi godina njegova je gravitacijska sila postupno usporavala Zemljinu rotaciju – od samo nekoliko sati u dalekoj prošlosti do 24 sata danas.

Kada bi Mjesec nestao, duljina dana isprva bi ostala nepromijenjena, kaže Knapmeyer.

"No, Sunce bi s vremenom dodatno usporilo Zemljinu rotaciju, sve dok, možda za nekoliko milijardi godina, Zemlja ne bi bila stalno okrenuta istom stranom prema Suncu, baš kao što nam Mjesec danas uvijek pokazuje isto lice."

Životinjski svijet odmah bi osjetio posljedice nestanka Mjeseca. Mnoge noćne vrste kreću se uz pomoć mjesečine ili su svoje lovno i reproduktivno ponašanje prilagodile lunarnom ciklusu.

Bez Mjeseca noći bi bile znatno tamnije. Nekim bi grabežljivcima bilo teže pronaći plijen, dok bi druge vrste mogle imati koristi od dodatnog mraka. Takve bi promjene mogle znatno izmijeniti postojeće ekosustave.