Na današnji dan rođen je znanstvenik po kojem je nazvan Faradayev kavez

Na današnji dan prije 235 godina, 22. rujna 1791. u Newingtonu pokraj Londona rođen je Michael Faraday, britanski fizičar i kemičar.

Živio je u siromašnoj obitelji pa se morao sam obrazovati. S četrnaest godina postao je zamjenik knjigovođe i prodavača imena George Ribeau. U sedam godina rada pročitao je mnogo knjiga i razvio interes za znanost, a posebno za elektricitet.

S devetnaest godina Faraday je studirao kod priznatih kemičara Sir Humphryja Davyja, predsjednika Kraljevskog društva i Johna Tatuma osnivača Filozofskog društva Cityja. Nakon što je Faraday poslao Davyju svoju knjigu, svojevrsnu kompilaciju vlastitih bilježaka s njihovih predavanja, Davy mu je odgovorio s puno hvale i potpore te mu rekao da će ga ubuduće imati u vidu, no da se zasad još uvijek drži knjigovodstva.

Pošto je Davy oštetio vid pri pokusu s dušikovim trikloridom poznatijim kao trikloramin, postavio je Faradaya za tajnika. Kad je John Payne iz Kraljevskog društva dobio otkaz, Davy je predložio Faradaya kao laboratorijskog asistenta i njegovu zamjenu.

Ne zadugo, Faraday će kao znanstvenik zauvijek nadmašiti Davyja. Njegovi najveći i najpoznatiji radovi bili su s elektricitetom.

Izumio je i prvi oblik naprave koja je kasnije postala poznata kao Bunsenov plamenik, i danas neizostavan dio laboratorijske opreme kao izvor topline. Istraživao je difuziju i ukapljivanje plinova, otkrio benzen (1825.). Izrađivao je i optička stakla.

Otkrio je elektromagnetsku indukciju (1831.), zakone elektrolize (Faradayevi zakoni elektrolize), dijamagnetizam, izumio zaštitu od djelovanja električnog polja takozvani Faradayev kavez (1836.), uveo pojam magnetskih i električnih polja, te otkrio zakretanje ravnine polarizacije svjetlosti u magnetskom polju (Faradayev učinak).

Glavno mu je djelo Eksperimentalna istraživanja elektriciteta (eng. Experimental Researches in Electricity, I–III, 1844. – 1855.). Po njemu je nazvana mjerna jedinica farad (F) za električni kapacitet.

Faraday je poznat po svojim izumima i praktičnim pokusima, ali nije bio obrazovan u matematici. No u suradnji sa škotski fizičarem Jamesom Clerkom Maxwellom, njegovi su patenti prevedeni u matematički jezik.

Poznat je po tome što je odbio vitešku titulu sir i predsjedništvo Kraljevskog društva (nekadašnju Davyjevu poziciju).

Faraday je bio vrlo pobožan i član Škotske (prezbiterijanske) crkve. Služio je crkvi kao stariji član i držao mise.

Faraday se 1821. oženio Sarom Barnard, no nisu imali djece.

Preminuo je u svojoj kući u Hampton Court, 25. kolovoza 1867. Njegova slika tiskana je na novčanici od 20 funti.

OPŠIRNIJE