U Jadranu pronađena rijetka vrsta morskog psa
Međunarodni tim od više od 20 znanstvenika potvrdio je da je morski pas ulovljen kod Rogoznice u rujnu 2023. godine bio mladi primjerak velike bijele psine, odnosno vrste Carcharodon carcharias.
Zaključak je objavljen u znanstvenom radu u časopisu Journal of Marine Science and Engineering, čime bi trebala biti okončana višegodišnja polemika među stručnjacima o identitetu ove rijetke i zaštićene vrste u Jadranu.
Analizirane fotografije i obilježja
Stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo Hrvatske objavili su kako je u radu sudjelovalo više od 20 znanstvenika iz cijelog svijeta, od SAD-a, Austrije, Grčke, Novog Zelanda i Japana do Splita i Kotora.
Autori rada navode da detaljna analiza svih dostupnih fotografija, vanjskih obilježja i zubnih karakteristika potvrđuje prvotnu identifikaciju primjerka kao velike bijele psine.
Identifikaciju je otežala činjenica da su ribari morskog psa samo fotografirali, a potom prodali restoranu. Riječ je o zaštićenoj vrsti, a morski biolog Petar Kružić tada je upozorio kako se ulovljeni primjerci bijele psine trebaju proslijediti Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
Polemika među stručnjacima
Prof. dr. sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora u Splitu, koji je i supredsjedatelj IUCN Shark Specialist Groupa za Mediteran, ranije je objavio rad u kojem je tvrdio da ulovljeni primjerak nije bio mladunac velike bijele psine.
Novo istraživanje osporava te tvrdnje i potvrđuje prvotnu identifikaciju.
"Kritički i argumentirani komentari važan su dio znanstvenog diskursa, jer znanstvena saznanja moraju biti otvorena stručnoj provjeri i raspravi. Zato smo, zajedno s međunarodnim timom stručnjaka za velike bijele psine i srodne vrste sa skoro svih kontinenata, detaljno analizirali dostupne podatke kako bismo provjerili argumente iz komentara i bolje objasnili identifikaciju", naveli su iz Instituta.
Morski pas bio je dug oko 120 do 130 centimetara.
"Ponovno smo analizirali primjerak koristeći sva vidljiva vanjska i zubna obilježja te pokazali da odgovara velikoj bijeloj psini", navode znanstvenici u radu.
Zubi nisu jedini dokaz
Najveći dio Soldine argumentacije odnosio se na oblik zuba, osobito na izostanak takozvanih bočnih zubnih vrhova, obilježja koje se često koristi u razlikovanju pojedinih vrsta iz porodice lamnida.
Autori novog rada navode kako su upravo ta obilježja izrazito promjenjiva tijekom razvoja mladih jedinki.
"Oslanjanje na jedno obilježje koje pokazuje veliku varijabilnost može dovesti do pogrešnih identifikacija", upozoravaju autori rada.
Dodaju kako su kod mladih velikih bijelih psina zubi poznati po znatnim promjenama tijekom rasta te da se izraženost pojedinih struktura može razlikovati čak i između susjednih zuba iste životinje.
Zbog toga smatraju da dentalne karakteristike ne mogu same poništiti ostale dokaze.
Vanjska obilježja potvrdila identifikaciju
Autori posebnu pozornost posvetili su vanjskim obilježjima vidljivima na fotografijama. Analiza pokazuje da uzorak pigmentacije prsnih peraja odgovara velikoj bijeloj psini, a ne atlantskoj psini, kako je tvrdio Soldo.
Također ističu da na leđnoj peraji nedostaje bijeli vrh karakterističan za vrstu Lamna nasus, odnosno atlantsku psinu, dok oblik same peraje više odgovara velikoj bijeloj psini.
"Preostala vanjska obilježja zajedno podržavaju identifikaciju primjerka kao Carcharodon carcharias", zaključuju autori.
Rijetka i ugrožena vrsta
Velika bijela psina smatra se jednom od najugroženijih morskih vrsta u Sredozemlju, a potvrđeni nalazi iznimno su rijetki.
Zbog toga svaka vjerodostojna pojava mladunčeta može dati važne podatke o mogućim područjima razmnožavanja i odrastanja vrste. Autori upozoravaju da neopravdano odbacivanje takvih nalaza može imati posljedice za razumijevanje stanja populacije.
"Odbacivanje dobro dokumentiranih nalaza bez rigorozne i integrirane analize može ugroziti procjene važne za zaštitu prirode", navodi se u radu.
Uloga građanske znanosti
Polemika se vodila oko podataka prikupljenih izvan klasičnih znanstvenih istraživanja. Fotografije i informacije o ulovu prikupili su ribari i lokalni promatrači, što pripada području takozvane građanske znanosti.
Autori priznaju da takvi podaci zahtijevaju pažljivu provjeru, ali ističu da su upravo zahvaljujući ribarima, roniocima i građanima posljednjih godina prikupljeni brojni vrijedni podaci o rijetkim vrstama morskih pasa u Sredozemlju.
Nakon detaljne analize, autori ostaju pri izvornom stavu.
"Kada se sva vidljiva obilježja promatraju zajedno i tumače u okviru poznatih granica njihove varijabilnosti, primjerak dosljedno pripada morfološkom rasponu vrste Carcharodon carcharias te ne odgovara dijagnostičkim obilježjima vrste Lamna nasus", navodi se u radu.
