Svinje među najugroženijima: Kako prepoznati toplinski stres kod domaćih životinja?

 Visoke temperature okoliša izravno utječu na fiziološke procese životinja, njihovo ponašanje, zdravlje i proizvodne rezultate, a posebno su ugrožene životinje u intenzivnoj proizvodnji mlijeka, mesa i jaja.

Termoneutralna zona određena je donjom i gornjom graničnom temperaturom okoliša unutar kojih životinja može održavati stalnu tjelesnu temperaturu bez dodatnog utroška energije za zagrijavanje ili hlađenje organizma. Izvan tog raspona aktiviraju se mehanizmi termoregulacije, što povećava energetske potrebe životinje i smanjuje proizvodnju.

Granice termoneutralne zone razlikuju se među pojedinim vrstama životinja, a na njih utječu tjelesna masa, dob, pasmina, razina proizvodnje, kvaliteta hranidbe, tjelesni pokrov i uvjeti držanja, prenosi AgroKlub.

Svinje među najosjetljivijima na visoke temperature

Goveda uglavnom imaju relativno široku zonu toplinske ugode. Donja granica kod odraslih goveda može biti vrlo niska, dok se gornja granica kreće oko 25 Celzijevih stupnjeva. Međutim, visokoproizvodne mliječne krave mogu pokazivati znakove toplinskog stresa već pri temperaturama višim od 20 do 22 stupnja, osobito kada je prisutna visoka relativna vlažnost zraka.

Foto: Ilustracija / Krave

Svinje su među najosjetljivijim domaćim životinjama na visoke temperature zbog slabe sposobnosti hlađenja znojenjem. Zbog toga se uglavnom oslanjaju na ubrzano disanje i promjene ponašanja. Termoneutralna zona tovnih svinja približno se kreće između 15 i 24 stupnja, dok su krmače posebno osjetljive pri temperaturama višim od 22 do 25 stupnjeva.

Perad također pokazuje izraženu osjetljivost na toplinski stres. Kokoši i brojleri nemaju razvijene znojne žlijezde pa toplinu uglavnom gube ubrzanim disanjem. Gornja granica njihove termoneutralne zone najčešće je oko 24 do 25 stupnjeva, nakon čega dolazi do smanjenog uzimanja hrane i pada proizvodnje.

Ovce i koze otpornije su na visoke temperature. Koze se ubrajaju među otpornije vrste i mogu podnijeti više temperature, a gornja granica njihove termoneutralnosti približno je 30 stupnjeva.

Mjerenje temperature i vlažnosti zraka

Temperaturno-humidni indeks povezuje učinke temperature okoliša i relativne vlažnosti zraka u jedinstvenu vrijednost, koja se potom razvrstava prema razini mogućeg toplinskog stresa.

Posebno se koristi u proizvodnji mlijeka, ali se sve više primjenjuje i kod drugih vrsta životinja. Ako nisu dostupni precizni podaci za objekt u kojem se životinje nalaze, korisno je pratiti podatke s najbliže meteorološke postaje.

Najvažnija posljedica visokih temperatura u stočarstvu jest pojava toplinskog stresa. Do njega dolazi kada količina topline koju životinja prima iz okoliša i stvara metabolizmom premašuje sposobnost organizma da je ukloni.

Foto: Ilustracija / Svinje

Prvi znakovi 

Prvi znak toplinskog stresa jest smanjeno uzimanje hrane. Životinje smanjuju unos obroka kako bi smanjile stvaranje metaboličke topline tijekom probave. Posljedice su slabiji prirast tjelesne mase, manja proizvodnja mlijeka i slabije iskorištavanje hrane.

Kod mliječnih krava toplinski stres može uzrokovati znatan pad proizvodnje mlijeka. Osim količine, mijenja se i njegov sastav pa se često smanjuje udio mliječne masti i bjelančevina. Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može utjecati i na reproduktivne sposobnosti, smanjiti uspješnost osjemenjivanja i povećati gubitke embrija.

Kod svinja visoke temperature uzrokuju smanjen prirast, slabiju konverziju hrane i probleme s reprodukcijom. Kod krmača toplinski stres može smanjiti broj živorođene prasadi i negativno utjecati na proizvodnju mlijeka za podmladak.

Kod peradi visoke temperature dovode do smanjene nesivosti, slabije kvalitete ljuske jaja i povećane smrtnosti, osobito u intenzivnim sustavima proizvodnje.

Mjere za ublažavanje toplinskog stresa

Stočarska proizvodnja gospodarska je djelatnost, a pravodobne informacije o pojavama koje mogu ugroziti proizvodne rezultate omogućuju poduzimanje mjera za smanjenje mogućih gubitaka.

Kako bi se umanjili negativni učinci visokih temperatura, potrebno je primijeniti odgovarajuće mjere upravljanja proizvodnjom. Jedna od najvažnijih jest osiguravanje dovoljne količine svježe i čiste vode jer se potrebe za vodom tijekom toplinskih valova mogu znatno povećati.

U objektima za držanje životinja važno je osigurati dobru ventilaciju, smanjiti gustoću životinja te koristiti sustave hlađenja poput ventilatora i raspršivanja vode. Životinjama na pašnjacima potrebno je osigurati prirodni ili umjetni hlad.

Prilagodba hranidbe također ima važnu ulogu. Hranjenje tijekom hladnijih dijelova dana, korištenje kvalitetnijih obroka veće energetske vrijednosti i dodavanje određenih mineralnih dodataka mogu pomoći životinjama u održavanju proizvodnosti tijekom toplinskog stresa.

Zbog očekivanog povećanja učestalosti toplinskih valova prilagodba stočarske proizvodnje klimatskim uvjetima bit će ključna za očuvanje dobrobiti životinja i održivost proizvodnje hrane.

U kontekstu prilagodbe sve češćim toplinskim valovima zanimljivo je promatrati i promjene na svjetskim nogometnim prvenstvima. Prije četiri godine u Kataru hladio se prostor samog igrališta, dok se danas grade stadioni koji se mogu zatvoriti i u kojima se klimatizira cijeli prostor.

Promjene klime, načina proizvodnje i tržišta potvrđuju misao Petra Preradovića: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest."