VIDEO | Zašto su tinejdžeri sve tjeskobniji? Pogledajte što istraživanja povezuju s 2012. godinom

Početak prošlog desetljeća označio je prekretnicu koja se, prema brojnim istraživanjima, nije dogodila samo u jednoj zemlji ili jednoj školi, nego gotovo istodobno diljem svijeta. Nakon godina relativno stabilnih pokazatelja, mentalno zdravlje adolescenata počelo je naglo slabiti, a znanstvenici i danas pokušavaju u potpunosti objasniti uzroke tog trenda.

Podaci pokazuju da je početkom 2010-ih zabilježen snažan porast depresije, anksioznosti i samoozljeđivanja među mladima. U Sjedinjenim Američkim Državama samoubojstvo je postalo drugi najčešći uzrok smrti osoba mlađih od 24 godine, dok je prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) svaki peti adolescent u dobi od 12 do 17 godina doživio barem jednu veliku depresivnu epizodu.

Prema podacima iz videa koji sažima rezultate više istraživanja, stopa depresije porasla je za 134 posto, anksioznosti za 106 posto, dok je broj slučajeva samoozljeđivanja također naglo porastao. CDC je takve trendove opisao kao zabrinjavajuće, naglašavajući da nije riječ o kratkotrajnoj pojavi ili jednoj lošoj godini.

Prekretnica 2012. godine

Autori videa ističu kako se upravo oko 2012. godine dogodila velika promjena – pametni telefoni postali su uobičajen dio svakodnevice tinejdžera. Instagram je pokrenut 2010., Snapchat godinu kasnije, dok je Twitter već imao milijune korisnika.

Američki psiholog Jonathan Haidt taj prijelaz opisuje kao zamjenu tradicionalnog "djetinjstva kroz igru" s "djetinjstvom uz mobitel". Umjesto da slobodno vrijeme provode na otvorenom, družeći se s vršnjacima, rješavajući sukobe i učeći kroz igru, sve više djece počelo je sate provoditi sama u svojim sobama, ispred zaslona.

San, usamljenost i društvene mreže

Brojna istraživanja pokazala su kako korištenje pametnih telefona, osobito u večernjim satima, negativno utječe na kvalitetu i trajanje sna. Istodobno, društvene mreže potiču stalno uspoređivanje vlastitog života s idealiziranim prikazima drugih korisnika.

U istom razdoblju zabilježen je i porast osjećaja usamljenosti među učenicima u čak 37 država. Stručnjaci upozoravaju kako je upravo gubitak spontane igre bez stalnog nadzora odraslih mogao imati važnu ulogu u razvoju emocionalnih i socijalnih vještina.

Djeca kroz slobodnu igru uče rješavati sukobe, preuzimati razumne rizike, nositi se s neuspjehom i razvijati otpornost. Kada takvih iskustava ima sve manje, mladi mogu u odraslu dob ući slabije pripremljeni za svakodnevne životne izazove.

Vlade počinju reagirati

Rastuća zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na djecu dovela je i do zakonodavnih promjena u pojedinim državama. Australija je 2025. godine donijela zakon kojim se djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, a sličnim je putem krenulo i Ujedinjeno Kraljevstvo. I druge zemlje razmatraju uvođenje sličnih ograničenja.

Bez obzira na različita mišljenja o takvim zakonima, činjenica da ih sve više država razmatra pokazuje kako su vlade procijenile da postojeći podaci zahtijevaju konkretnu reakciju.

Rasprava se zato više ne vodi samo o tome što se dogodilo generaciji koja je odrasla uz pametne telefone, nego i o pitanju kako spriječiti da se isti obrasci ponove kod djece koja tek odrastaju.