SZO će naredne godine izdati nove ažurirane smjernice za vlade, uključujući savjete o strategijama "hlađenja usmjerenim na ljude" na urbanom i regionalnom nivou, kako bi se ljudi zaštitili od vrućina. U narednim danima predviđa se na tisuće smrtnih slučajeva kao posljedice toplotnog vala u Europi, koja se suočava s ekstremnim vrućinama.
Južna Europa je na udaru snažnog toplotnog vala sa temperaturama koje dostižu čak 46 stepeni Celzijusa, koliko je zabilježeno u španskoj regiji Huelva, što predstavlja novi nacionalni rekord za juni. Istovremeno Italija, Grčka, Portugal i Zapadni Balkan također se suočavaju s ekstremnim temperaturama, požarima i ljudskim žrtvama.
Stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izdao je u ponedjeljak ozbiljno upozorenje, pozivajući na brže mjere kako bi se spriječile desetine hiljada, kako je naveo, "nepotrebnih smrti".
"Više nije pitanje da li ćemo imati toplotni val, već koliko njih ćemo doživjeti ove godine i koliko će trajati", rekla je Marisol Yglesias Gonzalez iz Odjeljenja za klimatske promjene i zdravlje SZO u Bonu.
Pierre Masselot iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, govoreći o broju ljudi koji bi mogli biti u opasnosti, rekao je da bi ovaj toplotni val mogao da izazove više od 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva između 30. lipnja i 3. srpnja, prenio je Politico.
"Zemlje koje bi mogle da imaju najveću stopu dodatne smrtnosti su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg", rekao je on.
Inače, toplotni valovi godišnje odnose više od 175.000 života u evropskom regionu SZO, od Islanda do Rusije. U velikoj studiji koju je Maselo koautor, a koja je objavljena u siječnju i obuhvatila 854 europska grada, upozorava se da će broj smrtnih slučajeva usljed vrućina drastično porasti ako se ne da prioritet značajnim mjerama prilagođavanjima klimatskim promjenama. SZO je u ponedjeljak ponovila da klimatske promjene, podstaknute sagorevanjem fosilnih goriva, znače da će toplotni valovi postajati češći, opasniji i intenzivniji, što će dovesti do težih bolesti i većeg broja smrtnih ishoda.
Skoro dvije trećine španskih gradova dobilo je upozorenja o zdravstvenom riziku, uključujući 804 grada koji su na najvišem nivou pripravnosti, prema podacima nacionalne meteorološke agencije Aemet. Portparol je izjavio da se u cijeloj zemlji očekuje intenzivna vrućina do 3. jula. Upozorenja su također na snazi u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Grčkoj, piše Raport.
Grčka vlada je također izdala upozorenja o zagađenju uraka zbog požara koji su zahvatili obalne gradove u blizini Atene. U međuvremenu je više od 50.000 ljudi evakuirano u Turskoj, prvenstveno zbog požara kod Izmira.
SZO savjetuje ljudima da se hidriraju, da izbjegavaju podnevnu vrućinu i da domove održavaju hladnim. Ovo posebno važi za ranjive grupe, uključujući starije osobe, djecu, radnike na otvorenom, trudnice i osobe sa kroničnim zdravstvenim problemima.
''Ljudi koji uzimaju lijekove poput antidepresiva ili lijekova za pritisak također bi trebalo da budu oprezni'', izjavila je Iglesias Gonzales.
Međutim, kako navodi Politico, nije riječ samo o reagovanju kada toplotni valovi nastupe, već i o boljoj pripremljenosti uopće, poručuju iz SZO.
U istraživanju iz 2022. godine, samo 21 od 57 zemalja u europskom regiji SZO izvijestilo je da ima nacionalni akcijski plan za zdravlje u slučaju vrućine. Od toga, 14 zemalja je članica EU.
"Od ključnih preporuka SZO, najčešće se sprovode pravovremeni sistemi upozoravanja i kampanje informisanja. Međutim, zemlje zaostaju kada je riječ o pripremi svojih zdravstvenih sistema i sprječavanju izloženosti toploti boljim urbanističkim planiranjem", ističe Iglesias Gonzales.
SZO će naredne godine izdati nove ažurirane smjernice za vlade, uključujući savjete o strategijama "hlađenja usmjerenim na ljude" na urbanom i regionalnom razini, kako bi se ljudi zaštitili od vrućina.
