Što raditi ako ste bili u bliskom kontaktu s dimom od požara?

Požari oslobađaju u zrak opasne tvari koje mogu ozbiljno narušiti zdravlje, osobito ako je osoba dulje bila izložena dimu.

Dim od požara sadrži ugljični monoksid, cijanid, čestice čađe i brojne druge kemijske spojeve koji mogu oštetiti dišni sustav i druge organe. Zbog toga se građanima savjetuje da se ne zadržavaju u blizini požarišta kako bi promatrali situaciju ili procjenjivali razmjere požara.

Svako dodatno udisanje dima povećava rizik od zdravstvenih komplikacija, pa je najvažnije što prije se udaljiti na sigurno i doći do čistog zraka.

Simptomi trovanja

Nakon udaljavanja od požarišta važno je pratiti vlastito zdravstveno stanje jer se simptomi izloženosti dimu mogu pojaviti odmah, ali i nekoliko sati kasnije. Posebnu pozornost treba obratiti na uporan i snažan kašalj, osjećaj stezanja ili boli u prsima te otežano disanje.

Znakovi upozorenja mogu biti i crvenilo i jaka iritacija očiju, peckanje u grlu i nosu, iznenadna glavobolja, vrtoglavica, dezorijentiranost ili mučnina. Ni blaže simptome ne treba zanemariti jer mogu upućivati na to da je organizam reagirao na štetne tvari iz dima.

Ako se pojavi bilo koji od navedenih simptoma, osobito otežano disanje, jaka bol u prsima ili vrtoglavica, potrebno je bez odgađanja potražiti liječničku pomoć. Treba nazvati hitnu pomoć ili se javiti u najbližu hitnu službu. Čak i kod blažih simptoma preporučuje se savjetovanje s liječnikom, posebno ako je osoba zabrinuta ili pripada rizičnoj skupini.

Pri razgovoru s medicinskim osobljem važno je jasno reći da je osoba bila izložena dimu od požara. Ta informacija može biti ključna za postavljanje dijagnoze i određivanje terapije, koja u pojedinim slučajevima može uključivati primjenu kisika ili druge postupke usmjerene na smanjenje posljedica udisanja štetnih tvari.

Uklanjanje čađe

Čim okolnosti dopuste, preporučuje se temeljita osobna dekontaminacija. Čestice dima i čađe talože se na odjeći, koži i kosi te mogu nastaviti iritirati kožu i dišne puteve i nakon udaljavanja od požarišta.

Odjeću koju je osoba nosila tijekom izloženosti dimu treba skinuti i oprati što je prije moguće, po mogućnosti na višoj temperaturi. Također se preporučuje tuširanje i pranje kose kako bi se uklonile zaostale čestice. To nije samo pitanje higijene, nego i važna mjera zaštite zdravlja.

Organizmu je nakon izloženosti dimu potreban odmor. Naporne fizičke aktivnosti trebalo bi izbjegavati najmanje 24 do 48 sati kako se ne bi dodatno opteretili pluća i kardiovaskularni sustav. Preporučuje se i dovoljan unos vode, jer hidratacija pomaže prirodnim procesima oporavka organizma, piše Ordinacija.hr.

Poseban oprez potreban je kod djece, trudnica i starijih osoba, koje imaju osjetljiviji dišni sustav i podložnije su štetnim učincima dima. Njihovo izlaganje onečišćenom zraku treba svesti na minimum.

Osobe koje boluju od respiratornih bolesti, poput astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti, izložene su većem riziku od pogoršanja stanja. Za njih je posebno važno pridržavati se uputa liječnika i redovito koristiti propisanu terapiju, uključujući inhalatore ako su im propisani.

Udisanje dima može izazvati upalnu reakciju u dišnim putevima i potaknuti ozbiljno pogoršanje simptoma. Zbog toga se osobama iz rizičnih skupina savjetuje dodatni oprez i pravodobno traženje savjeta liječnika ili nadležnih zdravstvenih službi.