Sloganom kampanje Svjetske zdravstvene organizacije "Izaberi zdravlje, ne duhan" istaknuto je da pušenje nije samo loša navika – ono je jedan od najznačajnijih javno-zdravstvenih problema današnjice, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica povodom Svjetskog dana bez duhanskog dima 31. svibnja
''Pušenje u najširem smislu označava aktivnost udisanja dima biljki koje se koriste za tu namjenu. Ovaj pojam se najčešće koristi kada se misli na korištenje duhanskih proizvoda u vidu cigara, cigareta, lula, nargila i slično, ali duhanski proizvodi mogu se konzumirati i na drugi način, npr. žvakanjem. Bez obzira na koji se način koristi, duhan je veoma štetan po organizam'', ističe doc.dr. Nino Hasanica, stručni suradnik u Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Kako se navodi u priopćenju iz INZ, duhan sadrži više od 7.000 različitih tvari, od kojih je za oko 5.300 dokazano da su štetne, a neke od njih su arsen, od davnina poznat kao vrlo jak otrov, kadmij, koji se nakuplja se u jetri, bubrezima i kostima, a može se zadržati u organizmu i do 30 godina, olovo, koje je klasični kronični otrov koji negativno utiče na svaki sistem u tijelu, a najosjetljiviji je centralni nervni sistem, te formaldehid, koji je vrlo otrovan bezbojan plin.
Uz njih, u duhanu se nalaze i rastvaranju korištenjem duhana, i radioaktivni Polonij-210, koji se taloži u plućima, jetri, bubrezima, a posebno u koštanom tkivu, berilijum, povezan sa nastankom karcinoma pluća, nikotin, koji se povezuje sa stvaranjem ovisnosti, te katran, koji mehanički oštećuje pluća zbog naslaga nastalih vremenom, a i zbog kemijskog sastava ovih naslaga.
''Mnogo je zdravstvenih komplikacija i stanja koje je moguće povezati sa ovom navikom. Osim karcinoma pluća, usne šupljine, grla i jednjaka, sa konzumacijom duhanskih proizvoda moguće je povezati razne bolesti srca i krvnih sudova, reumatodini artritis, neke vrste leukemija, te kronične bolesti, npr. dijabetes. Procjenjuje se da godišnje u Europi od stanja koja se mogu povezati sa pušenjem umre 1,2 milijuna ljudi. Statistički posmatrano, smrtnost uzrokovana pušenjem je pet puta veća od smrtnosti uslijed saobraćajnih nesreća, ubojstava i samoubojstava, ističe Hasanica.
Sva dosadašnja istraživanja o utjecaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje ljudi, najviše na pluća i mozak.
''Rezultat upotrebe nargile može biti kronični bronhitis, upala pluća, gubitak imuniteta, infekcija bacilom tuberkuloze itd. Neophodno je precizno specificirati sastav nargile, zabraniti korištenje maloljetnicima, te informirati javnost o njenoj štetnosti. Nargilom se unosi nikotin koji stvara ovisnost, ugljen-monoksid, te niz drugih štetnih supstanci. Prestanak djelovanja supstanci iz nargile izaziva simptome apstinencije, glavobolju, manjak koncentracije, pažnje, napetost, agresivnost, neraspoloženje, depresiju, navode iz INZ.
Ministarstvo civilnih poslova BiH podsjetilo je danas da je Svjetska zdravstvena organizacija i globalni partneri svake godine 31. svibnja obilježavaju Svjetski dan bez duhanskog dima s ciljem podizanja svijesti o štetnim i smrtonosnim efektima upotrebe duhana i izloženosti pasivnom pušenju.
Fokus Svjetskog dana bez duhanskog dima ove godine je na duhanu i zdravlju pluća, a očekuje se da kampanja poveća svijest o negativnom utjecaju koji duhan ima po zdravlje pluća, od karcinoma do kroničnih respiratornih bolesti, te osnovnoj ulozi pluća za zdravlje i dobrobit svih ljudi.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je pušenje duhana glavni uzročnik karcinoma pluća, kao i kronične opstruktivne bolesti pluća, a rizik od razvoja ove bolesti posebno je visok kod pojedinaca koji počnu pušiti u ranoj dobi.
Posebno se upozorava da djeca izložena toksinima duhanskog dima u majčinoj utrobi, kroz pušenje majke ili njenu izloženost pasivnom pušenju, često imaju smanjen rast i funkciju pluća. Mala djeca izložena pasivnom pušenju su u opasnosti od nastanka i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa i često infekcijama donjih respiratornih puteva. Svjetska zdravstvena organizacija navodi podatak da u svijetu, oko 60.000 djece umire prije nego što napuni pet godina od infekcija donjih respiratornih puteva prouzrokovanih pasivnim pušenjem.
Također, navode se i rizici koje pušenje ima za razvoj tuberkuloze, kao i činjenica da duhanski dim zagađuje zrak sa više od 7.000 kemikalija, od kojih je za 69 poznato da uzrokuju rak.
Najefektivnija mjera za poboljšanje zdravlja pluća je smanjenje upotrebe duhana i izloženosti pasivnom pušenju.
Ministarstvo civilnih poslova podsjeća da je znanje velikog dijela javnosti, a posebno pušača, o implikacijama pušenja cigareta i izloženosti pasivnom dimu po zdravlje pluća još uvijek nisko. Usprkos snažnim dokazima o štetnosti duhana po zdravlje pluća, mogućnosti kontrole duhana s ciljem poboljšanja zdravlja pluća i dalje su potcijenjene.
Roditelji i ostali članovi zajednice trebaju preduzeti mjere kako bi unaprijedili svoje vlastito zdravlje, te tako i zdravlje svoje djece, štiteći ih od štetnih efekata prouzrokovanih duhanom, priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
