Proteinski napici za tinejdžere: Korisni ili opasni?

Proteinski napitci, pločice, pudinzi, pa čak i kruh s dodatkom bjelančevina sve su prisutniji na policama trgovina. Proizvođači ih sve češće predstavljaju kao važan dio zdrave prehrane, a posebno su popularni među mladima. No stručnjaci upozoravaju da većini ljudi dodatni proteini zapravo nisu potrebni.

Prema reprezentativnom istraživanju Sveučilišta Michigan iz 2024. godine, gotovo polovica od približno tisuću ispitanih roditelja navela je kako su njihova djeca u dobi od 13 do 17 godina tijekom prethodne godine konzumirala proteinske dodatke.

Dječaci su ih najčešće koristili zbog sporta i izgradnje mišića, dok su djevojčice češće navodile uravnoteženu prehranu i mršavljenje.

Popularnost takvih proizvoda prati i rast tržišta. Prema podacima Statista, prihodi od maloprodaje proteinske hrane namijenjene fitnessu u Njemačkoj porasli su za približno 25 posto između ožujka 2024. i ožujka 2025. godine.

Koliko proteina zapravo trebamo?

Bjelančevine su neophodne za izgradnju i obnovu mišića, kože i drugih tkiva, a važne su i za normalno funkcioniranje imunosnog sustava.

Prema preporukama Njemačkog društva za prehranu (DGE), zdrave odrasle osobe trebale bi dnevno unositi približno 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne težine.

To znači da osobi teškoj 65 kilograma treba oko 52 grama proteina dnevno.

Kod adolescenata, zbog rasta i razvoja, preporučeni unos iznosi oko 0,9 grama po kilogramu tjelesne težine, dok starijim osobama može biti potrebno nešto više.

Stručnjaci ističu kako se te količine uglavnom mogu osigurati uobičajenom, raznovrsnom prehranom, bez posebnih proteinskih napitaka ili dodataka, piše Deutsche Welle.

Može li previše proteina biti štetno?

Iako su proteini važni za zdravlje, njihov pretjeran unos ne donosi automatski dodatne koristi.

Njemački stručnjaci upozoravaju da dugoročno visok unos bjelančevina, osobito u dječjoj dobi, može biti povezan s određenim zdravstvenim rizicima.

Poseban oprez potreban je osobama s bolestima bubrega, kojima nekontrolirano povećanje proteinskog unosa može predstavljati dodatno opterećenje.

Proteinski prah i pločice također mogu sadržavati znatne količine šećera, zaslađivača, aroma i drugih dodataka. Pojedini proizvodi mogu biti i kontaminirani nedopuštenim tvarima.

Stručnjaci upozoravaju i da proteinski napitci ne bi trebali zamijeniti redovite obroke, osobito kod djece i adolescenata kojima su potrebni raznovrsni izvori hranjivih tvari.

Jesu li proteinski dodaci potrebni sportašima?

Osobe koje intenzivno treniraju mogu imati povećane potrebe za bjelančevinama. Prema DGE-u, kod sportaša koji treniraju više od pet sati tjedno preporučeni unos može iznositi između 1,2 i 2 grama po kilogramu tjelesne težine, ovisno o vrsti i intenzitetu aktivnosti.

Ipak, ni povećane potrebe ne znače da je nužno koristiti proteinske dodatke.

Mahunarke, mliječni proizvodi, jaja, riba, meso, orašasti plodovi i cjelovite žitarice mogu osigurati potrebne bjelančevine kroz svakodnevnu prehranu.

DGE preporučuje da se povećane potrebe za proteinima prvenstveno zadovoljavaju pravilnim odabirom namirnica, uz značajan udio biljnih izvora.

Više proteina, ali i viša cijena

Proizvodi s oznakom "visok sadržaj proteina" često su skuplji od usporedivih namirnica.

Istraživanje njemačkih organizacija za zaštitu potrošača pokazalo je da se viša cijena ponekad naplaćuje čak i za proizvode koji su prirodno bogati bjelančevinama.

Zbog toga stručnjaci savjetuju potrošačima da prije kupnje provjere nutritivni sastav i razmisle jesu li im proteinski dodaci uopće potrebni.

Zaključak je jednostavan: proteini su neophodni za zdravlje, ali veća količina ne znači nužno i bolji učinak. Za većinu zdravih ljudi uravnotežena prehrana ostaje najbolji način zadovoljavanja dnevnih potreba.