Nisu sve fizičke aktivnosti dobre za mozak: Jedna može povećati rizik od demencije

Nova opsežna analiza pokazala je da vrsta tjelesne aktivnosti značajno utječe na rizik od demencije. Dok vježbanje u slobodno vrijeme pruža zaštitu, neke druge aktivnosti, poput fizičkog rada, mogu povećati rizik.

Znanstvenici sa Sveučilišta Južne Kalifornije napravili su sustavni pregled i meta-analizu 74 studije koje su pratile više od 4.2 milijuna ljudi iz 30 zemalja. Sudionici, stari između 45 i 93 godine, praćeni su u prosjeku deset godina.

Metodologija istraživanja

Istraživački tim analizirao je kako se rizik od demencije mijenja ovisno o kontekstu tjelesne aktivnosti. Podijelili su aktivnosti u četiri kategorije: rekreaciju u slobodno vrijeme poput hodanja ili vježbanja u teretani, fizički rad na poslu, kućanske poslove te aktivno putovanje na posao pješačenjem ili biciklom.

Pritom su pratili pojavnost svih oblika demencije, uključujući Alzheimerovu bolest i vaskularnu demenciju.

Ključni nalazi analize

Općenito, veća tjelesna aktivnost bila je povezana s 20 posto manjim rizikom od svih oblika demencije. Rizik od Alzheimerove bolesti bio je manji za 21 posto, a od vaskularne demencije za 29 posto. Međutim, analiza po kategorijama otkrila je značajne razlike.

Rekreacija je smanjila rizik od demencije za 24 posto, a kućanski poslovi za 15 posto, iako je taj drugi podatak proizašao iz samo jedne studije.

S druge strane, fizički rad na poslu bio je povezan s 20 posto većim rizikom, a aktivno putovanje na posao s 10 posto većim rizikom, no ti se zaključci temelje na malom broju studija.

Znanstvenici ove rezultate nazivaju "paradoksom tjelesne aktivnosti", što je pojava već uočena u istraživanjima zdravlja srca i krvnih žila. U tim istraživanjima, fizički rad također ne donosi koristi kao rekreacija, a ponekad čak može biti i štetan.

Istraživači pretpostavljaju da je razlog tome što je fizički rad često repetitivan, ne pruža osjećaj samostalnosti i izvodi se bez dovoljno vremena za oporavak.

Uz to, osobe na fizički zahtjevnim poslovima češće su nižeg socioekonomskog statusa, izložene kroničnom stresu i opasnostima na radnom mjestu te imaju slabiji pristup zdravstvenoj skrbi, što su sve faktori koji mogu povećati rizik od demencije.

Ograničenja studije

Budući da su sve analizirane studije bile opservacijske, njihovi nalazi upućuju na povezanost, ali ne dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Također je teško odvojiti utjecaj fizičkog rada od socioekonomskih čimbenika koji ga često prate.

Zaključci o kućanskim poslovima i putovanju na posao temelje se na vrlo malom broju istraživanja.

Postoji i mogućnost takozvane obrnute uzročnosti, gdje osobe u ranim fazama demencije, prije dijagnoze, prirodno smanjuju razinu aktivnosti, što može utjecati na rezultate.

Primjena u svakodnevnom životu

Za zdravlje mozga najbolja je redovita rekreacija koju osoba sama odabere i u kojoj uživa. To mogu biti šetnje nakon večere, odlasci u teretanu, plivanje, ples ili opuštajuće vrtlarenje, piše EatingWell.

Znanstveno je potvrđeno da i druge vrste rekreacije mogu poboljšati zdravlje mozga. Brza šetnja od 20 do 30 minuta nakon posla ili večere povezuje se s manjim rizikom od demencije.

Dodatne koristi donose aktivnosti koje spajaju kretanje i druženje, poput grupnih treninga, rekreativnih sportova ili planinarenja s prijateljima. Korisni mogu biti i kućanski poslovi u kojima se uživa, kao što je vrtlarenje ili neki drugi aktivni projekt u kući.