Na kulen, pršut i grickalice stižu upozorenja poput onih na cigaretama?

Udruge za zdravo življenje POST i za prevenciju prekomjerne težine u Hrvatskoj su izradile Prijedlog zakona o zaštiti djece od pretilosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda, kojim se predlaže uvođenje upozoravajućih oznaka na hrani te ograničavanje marketinga nezdravih proizvoda usmjerenog prema djeci.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 36,1 posto osmogodišnje djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, zbog čega se Hrvatska nalazi među europskim državama s najvećim udjelom dječje pretilosti.

Oznake na ambalaži

Liječnik obiteljske medicine i jedan od autora prijedloga Dražen Gorjanski upozorio je da dječja pretilost povećava rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2, visokog krvnog tlaka, poremećaja metabolizma masti i masne bolesti jetre, ali i da znatno utječe na psihičko zdravlje, samopouzdanje i društvene odnose djece.

Prijedlogom zakona predviđa se uvođenje jednostavnih upozoravajućih oznaka na prednjoj strani ambalaže, kojima bi se potrošače upozoravalo na visok udio šećera, soli ili zasićenih masti u proizvodu.

Osim toga, predlažu se obveza osiguravanja zdravijih prehrambenih izbora, dostupnost pitke vode na mjestima na kojima se konzumira hrana te edukacija trudnica i djece o tehnikama marketinga prehrambenih proizvoda.

"Zakon ne zabranjuje nijedan prehrambeni proizvod niti građanima oduzima slobodu izbora. Cilj je omogućiti bolje informiranje potrošača", rekao je Gorjanski.

Predloženim pravilima ograničio bi se marketing nezdrave hrane koji koristi dječje likove, crtiće, igračke, igre, influencere popularne među djecom ili druge sadržaje namijenjene najmlađima.

Pravila bi se odnosila i na društvene mreže poput TikToka i Instagrama, ali samo u dijelu koji se odnosi na promicanje prehrambenih proizvoda djeci.

Promjene u školama

Gorjanski je odbacio tvrdnje da zakon uvodi novi porez na nezdravu hranu. Prijedlogom se, kako je objasnio, samo ostavlja mogućnost da Vlada u budućnosti razmotri fiskalne mjere ako za to budu postojali stručni razlozi i odgovarajuća procjena učinaka.

Škole bi postupno trebale uskladiti svoju prehrambenu ponudu s propisanim standardima, što znači da proizvodi s nepovoljnim nutritivnim profilom ne bi bili dio redovite školske prehrane.

"Djeca neće ostati bez užine. Cilj je da ponuda bude nutritivno kvalitetnija, a ne siromašnija", istaknuo je Gorjanski.

Kriteriji nutritivne kvalitete temeljili bi se na međunarodno priznatim modelima, ponajprije modelu Svjetske zdravstvene organizacije za europsku regiju. Pravila bi se jednako primjenjivala na domaće i uvozne proizvode, uključujući tradicionalne proizvode ako imaju nepovoljan nutritivni sastav.

Poseban dio prijedloga odnosi se na zaštitu djece od reklama koje promiču mršavljenje i nerealne ideale tjelesnog izgleda.

Provedbu zakona nadzirala bi nadležna inspekcijska tijela, a proizvođači i uvoznici morali bi svoje proizvode označavati u skladu s propisanim pravilima.

Gorjanski je naglasio da nijedan zakon sam po sebi ne može riješiti problem dječje pretilosti, ali da međunarodna istraživanja pokazuju kako kombinacija upozoravajućeg označavanja, ograničavanja marketinga i poboljšanja prehrambenog okruženja može imati pozitivan učinak.

Prijedlog zakona izradile su Udruga za zdravo življenje POST i Udruga za prevenciju prekomjerne težine. Građani, liječnici, roditelji i predstavnici prehrambene industrije komentare mogu dostaviti do 15. rujna, prije nego što prijedlog bude upućen u saborsku proceduru.