Mjerite vitamine držeći uređaj u ruci? Ljekarnici upozoravaju na ozbiljnu zabludu

Hrvatska ljekarnička komora pozvala je ljekarne da prestanu koristiti uređaje koji navodno mogu otkriti nedostatak vitamina i minerala jednostavnim držanjem metalnog senzora. Stručnjaci upozoravaju da takva mjerenja nisu znanstveno potvrđena te da građane mogu navesti na nepotrebnu kupnju dodataka prehrani, ali i odgoditi otkrivanje stvarnih zdravstvenih problema.

Uređaji koji obećavaju brzu procjenu razine vitamina i minerala u organizmu, bez vađenja krvi i laboratorijskih pretraga, našli su se na meti kritika hrvatske farmaceutske struke.

Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) pozvala je ljekarne da prestanu koristiti takozvane kvantne i biorezonantne analizatore, upozoravajući da ne postoje pouzdani znanstveni dokazi koji potvrđuju njihovu dijagnostičku vrijednost.

Riječ je o uređajima koji, prema tvrdnjama proizvođača, analiziraju elektromagnetske signale tijela i na temelju njih procjenjuju vitaminsko-mineralni status, pa čak i stanje pojedinih organa. Tijekom postupka osoba u ruci drži metalni senzor povezan s uređajem.

Međutim, iz Komore ističu kako takvi rezultati ne predstavljaju pouzdan pokazatelj zdravstvenog stanja i ne mogu zamijeniti standardne medicinske pretrage.

Mjerenje vitamina ili poticanje prodaje dodataka prehrani?

Posebnu zabrinutost izaziva praksa u kojoj se građanima nakon takvih mjerenja preporučuje kupnja vitamina, minerala i drugih dodataka prehrani.

U Hrvatskoj ljekarničkoj komori smatraju kako preporučivanje proizvoda na temelju znanstveno nepotvrđenih rezultata nije primjerena ljekarnička skrb, nego može predstavljati trgovačku praksu.

"Ljekarnik je zdravstveni radnik i njegov posao je pomoći pacijentu da donese dobru odluku o svom zdravlju, a ne prodati mu što više proizvoda. Građani u ljekarnu dolaze jer nam vjeruju i to povjerenje moramo čuvati znanjem", poručila je predsjednica Komore Ana Soldo.

Iz Komore upozoravaju da se građanima ne smiju predstavljati neprovjerene metode kao pouzdana zdravstvena dijagnostika, posebno kada rezultati mogu utjecati na odluku o uzimanju određenih pripravaka.

Netočni rezultati mogu prikriti ozbiljan zdravstveni problem

Stručnjaci upozoravaju kako najveći rizik nije samo nepotrebno trošenje novca.

Ako uređaj pogrešno pokaže nedostatak određenog vitamina ili minerala, osoba može početi uzimati dodatke prehrani za kojima nema stvarnu potrebu.

S druge strane, još opasnija može biti situacija u kojoj uređaj pokaže uredan rezultat osobi koja ima stvaran zdravstveni problem. Takav nalaz može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti i odgoditi odlazak liječniku.

Upravo zbog toga Hrvatska ljekarnička komora poziva ljekarne da ne organiziraju takva mjerenja niti dopuštaju njihovo provođenje u svojim prostorijama.

Od nadležnih institucija traži i jasnije reguliranje ove prakse te pojačan nadzor nad oglašavanjem i kvalitetom dodataka prehrani.

Ni poslodavci u zdravstvu ne priznaju takve nalaze

Na nedostatak znanstvenih dokaza upozorilo je i Stručno društvo ljekarni Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR).

Iz te organizacije ističu da uređaji za takozvanu kvantnu analizu nemaju potvrđenu pouzdanost u određivanju razine vitamina i minerala te da se njihovi rezultati ne smiju smatrati dijagnostičkim nalazima.

UPUZ pritom ne raspolaže službenim podacima o broju hrvatskih ljekarni koje organiziraju takva mjerenja jer ne postoji jedinstvena evidencija tih aktivnosti.

Također navode kako nemaju saznanja ostvaruju li pojedine ljekarne financijsku korist od mjerenja ili naknadne prodaje preporučenih dodataka prehrani.

Dodaci prehrani nisu lijekovi

Hrvatska ljekarnička komora upozorava i na sve rašireniju uporabu dodataka prehrani bez prethodne procjene stvarne zdravstvene potrebe.

Iako su vitamini i minerali važni za normalno funkcioniranje organizma, njihovo prekomjerno uzimanje može izazvati neželjene posljedice.

Pojedini vitamini i minerali u visokim dozama mogu dovesti do predoziranja, dok određeni dodaci prehrani mogu utjecati na djelovanje lijekova koje osoba već koristi.

Dodaci prehrani u Hrvatskoj i Europskoj uniji zakonski se smatraju hranom, a ne lijekovima, te ne prolaze jednak postupak provjere djelotvornosti i sigurnosti kao lijekovi.

Struka stoga podsjeća da se takvim proizvodima ne smiju pripisivati svojstva sprječavanja ili liječenja bolesti te da se u njihovu oglašavanju smiju koristiti samo odgovarajuće odobrene zdravstvene tvrdnje.

Poseban oprez pri kupnji putem interneta

Komora upozorava i na rizike naručivanja dodataka prehrani preko interneta i društvenih mreža, osobito od nepoznatih prodavatelja izvan Europske unije.

Kod takvih proizvoda može biti teško provjeriti podrijetlo, točan sastav i kvalitetu, a pojedini pripravci mogu sadržavati i nedopuštene sastojke.

Posebno problematičnim smatraju preporuke influencera koji različite dodatke prehrani predstavljaju kao jednostavno rješenje za umor, stres ili zdravstvene poteškoće.

Građanima se savjetuje da ne mijenjaju propisanu terapiju na temelju internetskih preporuka te da se u slučaju sumnje na nedostatak vitamina ili minerala obrate zdravstvenom stručnjaku.

Procjena nutritivnog statusa treba se temeljiti na zdravstvenoj anamnezi, kliničkom pregledu i, kada je to opravdano, odgovarajućim laboratorijskim pretragama.

Poruka farmaceutske struke jasna je: držanje metalnog senzora u ruci nije zamjena za laboratorijsku dijagnostiku, a uzimanje vitamina i minerala trebalo bi temeljiti na stvarnim zdravstvenim potrebama, a ne na rezultatima znanstveno nepotvrđenih uređaja.