FBiH još uvijek nema zakon o psihološkoj djelatnosti, dok broj osoba koje traže stručnu pomoć neprestano raste. Istovremeno, tržište preplavljuju samoprozvani psiholozi i nadriliječnici, koji bez potrebnih kvalifikacija nude psihoterapijske usluge, često nanoseći više štete nego koristi.
Prema podacima iz 2023. godine, građani Federacije BiH potrošili su čak 26 milijuna maraka na lijekove za smirenje i antidepresive, što dodatno naglašava hitnu potrebu za stručnom psihološkom podrškom, prenosi FTV.
No, unatoč alarmantnim statistikama, zakon koji bi regulirao ovu djelatnost već osam mjeseci čeka na usvajanje u Domu naroda Parlamenta FBiH.
"Mi smo devalvirali obrazovanje i diplome, a vrednujemo certifikate i kratke edukacije. Zato već godinama tražimo zakon koji će jasno definirati tko smije raditi ovaj posao i na koji način," upozorava psiholog dr. sc. Remzija Šetić za FTV. On ističe kako je situacija ozbiljna jer u FBiH ne postoji jasan pravni okvir koji regulira tko može pružati psihološku pomoć i pod kojim uvjetima.
S tim se slažila i specijalistica traumatske psihologije Nevzeta Stevanović, koja je za FTV naglasila da nadripsiholozi preuzimaju prostor koji institucije i struka ne zauzimaju. "Psiholozi u Sarajevu su utihnuli, dok su kvazipsiholozi preuzeli tržište. Ljudi koji nisu kompetentni za ovaj posao nanose štetu pacijentima," upozorava Stevanović.
Prema riječima stručnjaka, bilo je slučajeva gdje su se lažni psiholozi pogrešno predstavljali, lagali pacijente i pružali neadekvatnu terapiju, što je dovelo do ozbiljnih posljedica.
Iako je Zastupnički dom Parlamenta FBiH već odobrio zakon o psihološkoj djelatnosti, isti još uvijek čeka zeleno svjetlo u Domu naroda.
Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH, smatra da je zakon ključan za regulaciju ove djelatnosti:
"Nadam se da će zakon uskoro biti usvojen. Mentalno zdravlje građana mora biti prioritet, posebno u posttraumatskom društvu kakvo je naše," izjavio je Delić za FTV.
Zakon bi osigurao jasne kriterije za licenciranje psihologa, definiranje pripravničkog staža te uvođenje stručnog nadzora kroz Komoru psihologa FBiH. Međutim, pojedine struke, poput pedagoga-psihologa, smatraju da nisu dovoljno prepoznate u nacrtu zakona.
Bez ovog zakona, mentalno zdravlje građana ostaje prepušteno neprovjerenim i nekompetentnim pojedincima, a problem će se samo produbljivati.
Kako je upozorila Stevanović, povijest pokazuje koliko su ljudi spremni vjerovati u "čudotvorna rješenja":
Dobro se prisjetiti fenomena Mekkija Torabija i prepunih dvorana ljudi koji su vjerovali u njegovu iscjeliteljsku moć. Mentalno zdravlje nije luksuz, već temeljna potreba svakog društva.
