Ljetne vaginalne infekcije i trudnoća: Ginekolog otkriva kako smanjiti rizik
Ljetne vaginalne infekcije, najčešće kandidijaza i bakterijska vaginoza, znatno su učestalije tijekom toplijih mjeseci zbog vanjskih uvjeta koji mogu narušiti prirodnu vaginalnu mikrofloru i pH ravnotežu.
Mokri kupaći kostim i uska odjeća pogoduju infekcijama
"Toplina, vlaga, nošenje mokrih kupaćih kostima, sintetička i uska odjeća, klor, sol i kemikalije iz bazena te učestalije uklanjanje dlaka glavni su razlozi povećane učestalosti infekcija ljeti", govori dr. med. Vladimir Radović, specijalist ginekologije i opstetricije u bolnici Medicana Sarajevo.
Gljivice, nastavlja dr. Radović, "prvenstveno Candida albicans, i određene bakterije prirodno žive na koži i sluznici, ali se ubrzano razmnožavaju u toplom, tamnom i vlažnom okruženju".
"Pojačano znojenje u preponama stvara idealne uvjete za njihov prekomjeran rast", pojašnjava dr. Radović.
Dugotrajno sjedenje u mokrom kupaćem kostimu, navodi dr. Radović, zadržava vlagu i toplinu neposredno uz sluznicu.
"To smanjuje protok zraka i može narušiti prirodnu zaštitnu barijeru", pojašnjava specijalist ginekologije i opstetricije.
Osim toga, ističe, sintetički materijali poput najlona i poliestera te uska odjeća, poput traperica ili sintetičkog donjeg rublja, ne dopuštaju koži da diše, što dodatno potiče zadržavanje znoja i vlage.
Specijalist ginekologije i opstetricije navodi i učestalije uklanjanje dlaka kao jedan od čimbenika koji mogu pridonijeti pojavi infekcija.
"Često brijanje ili depilacija intimnog područja tijekom ljeta može izazvati mikroskopska oštećenja kože, iritaciju i urastanje dlaka, čime se otvara put bakterijskim infekcijama", pojašnjava dr. Radović.
Bazen, more i intimna higijena
Klor u bazenima i kemijski preparati koji se koriste za tretiranje vode mogu nadražiti osjetljivu sluznicu i narušiti prirodnu mikrofloru. S druge strane, sol iz mora može izazvati iritaciju i svrbež te dodatno isušiti osjetljiva područja.
"Klor u bazenima i kemijski preparati koji se koriste za tretiranje vode mogu iritirati osjetljivu sluznicu i uništiti 'dobre' bakterije, odnosno laktobacile, koji održavaju kiselost vagine i štite je od patogena", navodi dr. Radović.
Pravilna higijena tijekom i nakon kupanja u bazenima i moru važna je za smanjenje rizika od vaginalnih, urinarnih i kožnih infekcija te iritacija sluznice.
"Nakon svakog izlaska iz bazena ili mora obavezno se istuširajte čistom vodom. Klor i kemikalije iz bazena isušuju kožu i narušavaju prirodnu pH ravnotežu sluznice. Sol iz mora može izazvati iritaciju, svrbež i dodatno isušiti osjetljiva područja. Također, odmah presvucite mokar kupaći kostim", pojašnjava dr. Radović.
Zadržavanje u mokrom kupaćem kostimu stvara toplo i vlažno okruženje pogodno za razmnožavanje gljivica poput Candide i bakterija. Nakon izlaska iz vode, čim završite s plivanjem, preporučuje se presvući u suh kupaći kostim ili pamučno donje rublje. Nakon tuširanja treba obući komotnu, pamučnu odjeću.
"Ako ste kod kuće, izbjegavajte nošenje sintetičkog donjeg rublja i uske odjeće tijekom noći", savjetuje dr. Radović.
Važno je izbjegavati i sjedenje izravno na zajedničkim površinama. Na ležaljkama, rubovima bazena ili pijesku preporučuje se koristiti suh i čist ručnik kao podlogu.
"Vlažne drvene ili plastične površine oko bazena pogodno su tlo za razvoj bakterija i gljivica", kaže dr. Vladimir Radović.
S intimnom higijenom ne treba pretjerivati
Za intimnu higijenu dovoljni su mlaka voda ili blagi gelovi i sapuni posebno formulirani za intimnu higijenu. Treba izbjegavati obične gelove za tuširanje i parfimirane sapune.
"Za pranje intimnog područja dovoljna je mlaka voda ili blagi gelovi i sapuni posebno formulirani za intimnu higijenu, s kiselim pH oko 3,5 do 4,5. Posebno je važno izbjegavati unutarnja ispiranja, odnosno vaginalno tuširanje. Vagina ima prirodni mehanizam samočišćenja. Ispiranje unutrašnjosti vodom ili preparatima uništava zaštitnu mikrofloru, odnosno laktobacile, i otvara put infekcijama", govori dr. Radović.
Prilikom sušenja ručnikom, ističe dr. Radović, uvijek se treba brisati u smjeru od naprijed prema natrag kako bi se spriječio prijenos bakterija iz analnog područja.
Pražnjenje mokraćnog mjehura nakon plivanja, dodaje dr. Radović, može pomoći u "ispiranju" bakterija koje su eventualno dospjele u mokraćne kanale, čime se smanjuje rizik od cistitisa, odnosno upale mokraćnog mjehura.
"Ako koristite tampone tijekom menstrualnog ciklusa dok se kupate, zamijenite tampon odmah nakon izlaska iz vode jer on upija i vodu iz bazena ili mora. Preventivni probiotici također su opcija. Osobe koje su izuzetno sklone ljetnim vaginalnim infekcijama mogu tijekom sezone kupanja koristiti oralne ili vaginalne probiotike koji pomažu u održavanju optimalne razine bakterija Lactobacillus", dodaje dr. Radović.
Poseban oprez tijekom trudnoće
Putovanje tijekom trudnoće u ljetnim mjesecima može biti sigurno i ugodno uz dobro planiranje i savjetovanje s ginekologom. Ključno je, ističe dr. Radović, prilagoditi ritam putovanja stanju organizma te zaštititi se od visokih temperatura i dehidracije.
"Drugi trimestar, odnosno od 14. do 28. tjedna, smatra se najsigurnijim i najudobnijim razdobljem za putovanja. Mučnine iz prvog tromjesečja obično prolaze, razina energije je viša, a rizik od prijevremenog porođaja ili komplikacija znatno je manji nego u trećem tromjesečju. Od 36. tjedna, odnosno 32. ako je riječ o blizanačkoj trudnoći, većina zrakoplovnih kompanija ne dopušta letenje, a duža putovanja automobilom postaju fizički naporna", ističe dr. Radović.
Kupanje i sunčanje u trudnoći
Plivanje je odlična, niskointenzivna tjelesna aktivnost za trudnice. More je dobar izbor, dok kod bazena treba biti oprezan zbog klora i povećanog rizika od vaginalnih infekcija, smatra dr. Radović.
Izravno izlaganje suncu između 11 i 17 sati, navodi specijalist, treba izbjegavati.
"Zbog hormonskih promjena koža trudnica sklonija je hiperpigmentaciji, odnosno melazmi, pa je obvezna uporaba krema sa zaštitnim faktorom SPF 50, po mogućnosti s mineralnim filtrima", ističe dr. Radović.
Kako sigurno putovati automobilom i zrakoplovom?
Dr. Vladimir Radović, specijalist ginekologije i opstetricije u bolnici Medicana Sarajevo, naglašava da trudnice tijekom putovanja automobilom trebaju praviti pauze svakih sat i pol do dva sata kako bi prošetale 10 do 15 minuta.
"To potiče cirkulaciju i smanjuje rizik od venske tromboze i oticanja nogu. Posebnu pozornost treba obratiti na sigurnosni pojas tijekom putovanja automobilom. Donji dio pojasa postavite ispod trbuha, preko kukova, a dijagonalni dio između grudi i sa strane trbuha, nikada izravno preko trbuha", navodi dr. Radović.
Tijekom putovanja zrakoplovom potrebno je unositi dovoljno vode jer je zrak u kabini iznimno suh.
"Nosite kompresijske čarape kako biste spriječili oticanje i trombozu. Rezervirajte sjedalo do prolaza kako biste lakše ustajali i šetali. Pijte najmanje 2,5 do 3 litre vode dnevno. Dehidracija ljeti može izazvati lažne kontrakcije, odnosno Braxton-Hicksove kontrakcije, i omaglicu", dodaje dr. Radović.
Trudnicama također savjetuje da na putovanje ponesu prenatalne vitamine, probiotike, rehidracijske soli i analgetike dopuštene u trudnoći, uz prethodnu konzultaciju s liječnikom.
