Jesu li gazirana pića štetna za zube? Što stomatolozi misle o njihovom utjecaju

Gazirana voda i dijetalni sokovi postali su neizostavan dio sadržaja mnogih hladnjaka, a primamljivo je tijekom dana posezati za gaziranim pićima s raznim okusima.

No, ako ste se ikad zapitali šteti li sva ta karbonizacija vašim zubima, na pravom ste tragu. Kratak odgovor je da ne utječu sva gazirana pića jednako na zube, a razlike se ne svode samo na šećer.

Iako su napitci bez šećera bolji za kontrolu tjelesne težine i razine šećera u krvi, nisu nužno bolji za zaštitu zubne cakline. Kada je riječ o eroziji zuba, kiselost pića jednako je važna kao i sadržaj šećera.

Utjecaj kiselosti na zubnu caklinu

Mjehurići u gaziranim pićima nastaju otapanjem ugljikovog dioksida u vodi, a taj proces svaki takav napitak čini blago kiselim. "Gaziranjem se stvara ugljična kiselina koja neznatno snižava pH vrijednost pića", objašnjava Jonathan Richter, parodontolog i protetičar.

"Ipak, kiselost obične gazirane vode relativno je blaga i uglavnom nije dovoljno jaka da bi uzrokovala značajniju eroziju cakline kod uobičajene konzumacije."

Upravo zbog te blage kiselosti većina stomatologa ne svrstava običnu gaziranu vodu u istu kategoriju kao gazirane sokove.

"Obična gazirana voda uglavnom nije razlog za veliku brigu", kaže Nayson Niaraki, ortodont i suosnivač klinike Smilebar u Bostonu.

"Zbog gaziranja voda postaje blago kisela, ali to nije ni približno onome što vidimo kod većine gaziranih sokova, sportskih napitaka ili mnogih voćnih sokova. Za osobu koja pije gaziranu vodu i pritom održava dobru oralnu higijenu, ne smatram to velikom prijetnjom za zube."

Kada kiselost postaje problem

Iako je zubna caklina čvrsta, ima svoju točku pucanja. "Zdrav pH u usnoj šupljini kreće se otprilike od 6,7 do 7,3, što je blizu neutralnog", kaže Richter.

"Kada pH u ustima padne ispod 5,5, zubna caklina se počinje demineralizirati i postaje osjetljivija na eroziju i karijes. Slina prirodno pomaže neutralizirati kiseline i s vremenom vratiti zdravu pH ravnotežu." Problem stoga nije u povremenom piću, već u učestalosti kojom zube izlažemo kiselini.

Richter napominje da "pravi rizik nastaje kada gazirane vode sadrže dodane kiseline poput limunske, jabučne ili fosforne, kao i arome koje dodatno snižavaju pH.

Učestalo izlaganje kiselim pićima može s vremenom postupno omekšati i oštetiti zubnu caklinu, pogotovo ako se piju tijekom cijelog dana." Drugim riječima, dugotrajno ispijanje kiselih napitaka smanjuje šansu da se caklina oporavi između gutljaja.

Nisu sva gazirana pića ista

Odgovor je potvrdan, razlika među njima veća je nego što mislite. Obična gazirana voda nosi najmanji rizik, dok su zaslađeni gazirani sokovi najrizičniji. Najviše nedoumica izazivaju pića s okusom i bez šećera.

"S običnom gaziranom vodom uglavnom nema problema", kaže Niaraki. "No, čim se počnu dodavati arome citrusa poput limuna, limete, grejpa ili naranče, kiselost može porasti."

Ni arome koje nisu citrusne ne jamče sigurnost. "Aroma poput kokosa može imati manji utjecaj ako nema dodanih kiselih sastojaka, ali ključan je točan sastav pića. Zato je važno provjeriti deklaraciju umjesto pretpostavljati da je blaga aroma ujedno i blaga za zube", ističe Niaraki.

Dijetalni i klasični zaslađeni sokovi rizičniji su iz različitih razloga. Dijetalne verzije nemaju šećera, ali su često prilično kisele zbog sastojaka poput fosforne ili limunske kiseline, što znači da i dalje mogu pridonijeti trošenju cakline.

"Zaslađeni gazirani sokovi općenito su najproblematičniji jer spajaju šećer i kiselost", kaže Richter. "Šećer hrani bakterije u ustima, koje zatim proizvode kiseline i povećavaju rizik od karijesa, dok kiselost samog pića dodatno pridonosi eroziji cakline." Zbog toga ni voćni sok, iako nije gaziran, nije nužno bolji izbor jer su mnogi istovremeno i slatki i kiseli.

Kako zaštititi zdravlje zuba

Ne morate se odreći gazirane vode da biste sačuvali jaku caklinu. Stomatolozi ističu da nekoliko malih navika može napraviti veliku razliku.

Dajte prednost običnoj gaziranoj vodi, a verzije s okusom citrusa ili drugim aromama konzumirajte povremeno.

Umjesto da piće ispijate satima, popijte ga odjednom. "Ako ćete piti gazirano piće, popijte ga i završite s tim, umjesto da ga pijuckate satima", savjetuje Niaraki, jer stalna izloženost održava kiselo stanje u ustima. Najbolje ih je piti uz obroke kako bi se ograničila izloženost kiselini između jela, piše EatingWell. 

Nakon konzumacije, isperite usta običnom vodom kako biste isprali kiselinu i pomogli vratiti neutralni pH. "Također preporučujem da pričekate s pranjem zubi nakon što ste popili kiselo piće", dodaje Niaraki.

Korištenje slamke može smanjiti kontakt kiselog pića sa zubima. Na kraju, najvažnije je održavati temeljnu oralnu higijenu: perite zube dvaput dnevno pastom s fluoridom, svakodnevno čistite prostor između zuba i redovito posjećujte stomatologa. To će za vašu caklinu učiniti više od bilo kakve promjene u odabiru pića.

Zaključak

Za većinu ljudi koji održavaju dobru oralnu higijenu, obična gazirana voda predstavlja niskorizičan užitak i znatno je blaža za zube od gaziranih sokova ili voćnih sokova.

Opasnost ne leži u samim mjehurićima, već u onome što ih prati, dodanom šećeru, citrusima i drugim kiselinama, kao i u navici cjelodnevnog ispijanja. "Većina pacijenata ne mora se u potpunosti odreći gazirane vode", zaključuje Richter.