Pristup informacijama od javnog značaja ne bi trebao biti privilegija nego pravilo. Posebno kada je riječ o zdravstvenim podacima koji imaju direktan utjecaj na živote građana i oblikovanje zdravstvenih politika. No, realnost u Federaciji Bosne i Hercegovine pokazuje drugačiju sliku. Kada smo nadležnim institucijama poslali upit o ključnim podacima vezanim za biomedicinski potpomognutu oplodnju (BMPO) u 2023. godini, odgovor nije stigao. Šutnja sustava ostavlja otvorena pitanja o transparentnosti i odgovornosti nadležnih.
Cilj postavljenih pitanja bio je prikupiti informacije o broju započetih ciklusa izvantjelesne oplodnje, broju embriotransfera, stopi trudnoća, porođajima te broju rođene djece.
Ove informacije su ključne za procjenu uspješnosti IVF postupaka i omogućuju javnosti da stekne uvid u efikasnost zdravstvenog sustava.
Transparentni IVF registri postoje širom Europe, a godišnji izvještaji su javno dostupni. Nažalost, u FBiH takva praksa ne postoji, što otvara prostor za sumnju u sustavni pristup ovom problemu.
Uprkos izostanku službenog odgovora, uspjeli smo doći do određenih podataka. Ukoliko naknadno dobijemo službene podatke koji se razlikuju od ovih, objavit ćemo ih radi točnosti i transparentnosti. Prema podacima koje imamo, u 2023. godini započet je 1561 ciklus BMPO, od čega je 1331 bilo IVF postupaka, a 230 inseminacija (IUI).
Punkcija jajnika napravljena je u 993 slučaja, što čini 74,6% započetih IVF ciklusa.
Što se tiče embriotransfera, od ukupno 1116 urađenih, čak 66,7% (744) su bili iz kriopohrane (fET). Također, u 55,7% slučajeva je vraćeno dva ili više embrija.
Analiza podataka pokazuje da je u 2023. godini u FBiH rođeno 307 beba iz postupaka BMPO. Od 1116 embriotransfera, zabilježeno je 227 porođaja, iz kojih je rođeno 298 djece. Iz navedenih podatak proizilazi činjenica da u Federaciji Bosne i Hercegovine ukupno 31.3% poroda iz procedura izvantjelesni oplodnje rezultira blizanačkim porodima.
Prema izvještaju Europskog IVF Monitoringa (EIM) za 2019. godinu ovaj postotak na nivou Europe, za tzv. ''svježe cikluse'' je 11,9%, dok države koje imaju prosjek 20% i više su Srbija (28,7%), Albanija (26,9%%) Crna Gora (23,6%) i Grčka (20%).
Jedan od ključnih pokazatelja dostupnosti IVF postupaka u nekoj zemlji jeste broj ciklusa na milion stanovnika. U FBiH, koja prema popisu ima oko 2,2 milijuna stanovnika, taj broj iznosi 709, što je značajno ispod europskog prosjeka od 1581 ciklus na milijun stanovnika. Ovo pokazuje da je dostupnost IVF tretmana u FBiH daleko ispod standarda razvijenih europskih zemalja, te da su parovi često prepuštene sami sebi, financirajući postupke u privatnim klinikama bez značajne podrške zdravstvenog sustava.
Ovi podaci su trebali biti javno dostupni putem službenog registra IVF-a. Njihovo skrivanje ili ignoriranje upita od strane nadležnih institucija samo dodatno produbljuje nepovjerenje građana u sustav.
Zdravstvo nije privilegija, već osnovno pravo, a prikupljanje i javno objavljivanje podataka iz IVF registra ne samo da bi poboljšalo povjerenje pacijenata, već bi omogućilo i bolje planiranje zdravstvene politike u ovoj oblasti.
Vrijeme je da se prepozna važnost transparentnosti, omogući pacijentima uvid u ključne podatke o IVF tretmanima te da se loše komunikacijske prakse zamijene odgovornošću prema građanima.
