Florence Nightingale: Začetnica modernog sestrinstva

Na današnji dan prije 115 godina, 13. kolovoza 1910. umrla je u Londonu čuvena Florence Nightingale, začetnica modernoga sestrinstva.

Za Krimskoga rata (1853–56) organizirala je njegu ranjenika u pozadinskoj vojnoj bolnici u Üsküdaru na Bosporu, bitno poboljšavši zdravstvene prilike u vojsci.

U bolnici St. Thomas u Londonu osnovala je 1860. školu za medicinske sestre, po uzoru na koju su se otvarale i druge medicinske škole. Sudjelovala je u reorganizaciji britanskoga vojnog saniteta te predložila značajne reforme u bolničkoj službi, radu u ubožnicama i odgoju medicinskih sestara.

Obilazila je noću ranjenike u Üsküdaru pa je prozvana 'dama sa svjetiljkom'; svjetiljka je i danas simbol sestrinstva, a nadnevak njezina rođenja slavi se kao Međunarodni dan sestrinstva.

Florence Nightingale rođena je 12. svibnja 1820. u bogatom kućanstvu više klase društva u Firenzi, Italiji, te je po tom gradu i dobila ime. Njezina se obitelj kasnije, 1821., preselila natrag u Englesku.

Florence je naslijedila mnoge liberalne i humanističke ideje od svojih roditelja. Njezini su roditelji bili William Nightingale (1794. – 1874.) i Frances ("Fanny") Nightingale Smith (1789. – 1880.). Florencin djed s majčine strane, William Smith, bio je poznati abolicionist i unitarist.

Kroz mladost nije pokazala mnogo brige za žensku aristokraciju Engleske, te je mnogo vremena provodila s pariškom domaćicom Mary Clarke, prema kojoj je gajila simpatije.

Od Clarke je preuzela tada revolucionarno mišljenje jednakosti žena i muškaraca. Mnogo je vremena provodila u društvu muških intelektualaca koji su imali pristup znanju i edukaciji koje je ženama bilo uskraćeno.

Kroz djetinjstvo njezina je obitelj pokazala nezadovoljstvo Florencinim interesima u sestrinstvu i medicini, što ju nije spriječilo ulasku u zanimanje 1844. godine.

Negirajući negodovanja svoje majke i sestre, Florence se bunila protiv ideje da žena njezina statusa mora biti udana majka. Nightingale je teško radila na samoedukaciji u znanosti i medicini.

Florence Nightingale je najpoznatija po svojoj ulozi u Krimskom ratu, koji je i postao njezina glavna točka rada nakon objavljenih statistika o smrtnosti i stanju ranjenika. 21. listopada 1854., Florence i grupa od 38 sestara volunterka, koje je sama podučavala, te 15 katoličkih sestara su poslane u Osmansko carstvo.

Na Krimu, 29. studenog 1855., osnovan je Nightingale fond koji će služiti za obrazovanje medicinskih sestara. Fond je dobio ime po Florence Nightingale radi njezinih zasluga u ratu. Prikupio je veliku kolićinu donacija.

Nightingale je tako prikupila £45,000 te osnovala Nightingale Training School u Bolnici Sv. Toma 9. srpnja 1860. Bolnica je sada poznata kao Florence Nightingale School of Nursing and Midwifery, te je dio King's College Londona.

Nightingale je napisala Notes on Nursing ( (1859.). Knjiga će postati kurikulum mnogih tadašnjih škola za sestrinstvo.

Od 1857. nadalje, Nightingale je postala invalidna te do kraja života prikovana za krevet. Najvjerojatniji uzrok je bruceloza.

OPŠIRNIJE