Antibiotici i probiotici često se spominju zajedno u kontekstu liječenja infekcija i očuvanja zdravlja crijeva. Malo je poznato da čak 70% ljudskog imuniteta dolazi iz crijevnog trakta, zbog čega je zdrava crijevna flora ključna za jak imunitet. Međutim, učestala uporaba antibiotika, loša prehrana i genetski faktori mogu narušiti ravnotežu crijevne mikroflore, što oslabljuje otpornost organizma.
O povezanosti antibiotika i probiotika, njihovom međusobnom djelovanju i važnosti pravilne kombinacije govori prof. dr. sc. Svjetlana Grgić, infektolog.
Prema riječima prof. dr. Grgić, antibiotici su lijekovi koji uništavaju bakterije ili sprječavaju njihov rast. Najčešće se koriste kod bakterijskih infekcija poput upale pluća, urinarnih infekcija, gnojne angine i bakterijskog sinusitisa.
"Iako su antibiotici učinkoviti, njihova učestala ili neadekvatna uporaba može dovesti do razvoja rezistentnih sojeva bakterija," upozorava dr. Grgić. To znači da neke bakterije preživljavaju antibiotike i postaju otpornije, što dugoročno smanjuje učinkovitost liječenja i povećava potrebu za jačim lijekovima.
Također, antibiotici ne razlikuju "dobre" i "loše" bakterije, pa njihova primjena može narušiti crijevnu floru, uzrokujući proljev, nadutost i smanjenje imuniteta.
Probiotici su, kako objašnjava dr. Grgić, "dobre" bakterije koje pomažu u održavanju zdrave crijevne flore. Najčešće pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium, a u ovu skupinu spada i Saccharomyces boulardii, gljivica korisna za zdravlje probavnog sustava.
"Probiotici pomažu u sintezi vitamina B i K, sprječavaju rast patogenih bakterija te jačaju imunitet," kaže dr. Grgić. Također smanjuju rizik od proljeva povezanog s antibioticima, poboljšavaju rad probave i mogu smanjiti rizik od određenih infekcija dišnog sustava.
Prema preporukama dr. Grgić, antibiotike i probiotike treba uzimati s razmakom od 2 do 3 sata kako bi se izbjeglo da antibiotik uništi korisne bakterije iz probiotika. Probiotike treba koristiti tijekom trajanja antibiotske terapije i najmanje tjedan dana nakon završetka liječenja kako bi se obnovila crijevna flora.
Preporučuje se uporaba multisojnih probiotika jer veća raznolikost bakterijskih sojeva omogućuje bolju kolonizaciju crijeva. Klinički dokazana kombinacija Lactobacillus, Bifidobacterium i S. Boulardii pokazala se učinkovitom u prevenciji proljeva i obnovi crijevne flore nakon antibiotika.
Tijekom antibiotske terapije prehrana igra ključnu ulogu. Stručnjaci preporučuju: hranu bogatu vlaknima, vitaminima i mineralima, fermentirane namirnice poput jogurta, kefira i kiselog kupusa, povećan unos vode i biljnih čajeva kako bi se nadoknadio gubitak tekućine kod proljeva.
"Pridržavanje preporučenih doza antibiotika i probiotika, pravilna prehrana i konzultacija s liječnikom ili farmaceutom ključni su za očuvanje zdravlja i učinkovitost terapije," zaključuje prof. dr. sc. Svjetlana Grgić, prenosi fena.
