VIDEO | Afera s opasnim otpadom trese Hrvatsku

Novi nalazi vještačenja o ilegalno odloženom otpadu na području Gospića ponovno su otvorili pitanje razmjera onečišćenja, odgovornosti uključenih osoba i hitnosti sanacije lokacije. Na području nekadašnjeg PPK Velebita pronađeno je oko 37.000 tona miješanog otpada, dok su u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta utvrđeni i PFAS spojevi, poznati kao "vječne kemikalije".

Zastupnica Možemo i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić zatražila je maksimalne zatvorske kazne za odgovorne za ilegalno odlaganje opasnog otpada te političku odgovornost nadležnih institucija.

"Nije bilo nikakve sumnje da su tlo i podzemne vode oko deponija ilegalno odloženog i zakopanog opasnog otpada u Gospiću onečišćeni", poručila je Radojčić, navodeći kao jedan od vidljivih znakova osušena stabla oko odlagališta.

Oko 37.000 tona otpada

Prema nalazima vještaka Geotehničkog fakulteta izrađenima po nalogu USKOK-a, na području Gospića zakopano je i rasuto oko 37.000 tona otpada. Među pronađenim materijalom nalaze se ostaci obrade elektroničkog otpada, medicinski otpad, plastika i RDF.

Utvrđena je velika količina miješanog tehnogenog otpada koji je klasificiran kao ekotoksičan. U tlu je pronađeno i 1051 miligram olova po kilogramu, što je, prema navedenim podacima, deset puta više od dopuštene koncentracije. Utvrđeni su i prijenos kontaminanata u biljke te uklanjanje vegetacijskog pokrova na površini od približno 17.796 četvornih metara, uz gubitak i degradaciju staništa.

Posebnu zabrinutost izazivaju nalazi PFAS spojeva u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta. Najveća izmjerena koncentracija iznosila je 200,5 nanograma po litri, odnosno dvostruko više od vrijednosti propisane za ukupne PFAS spojeve u vodi namijenjenoj ljudskoj potrošnji. Uzvodno od odlagališta PFAS nije pronađen iznad granice kvantifikacije, zbog čega vještaci odlagalište smatraju vrlo vjerojatnim izvorom onečišćenja.

Vodoopskrba Gospića zasad nije ugrožena

Istodobno, važno je naglasiti kako prema dosad dostupnim informacijama vodoopskrbni sustav Gospića nije ugrožen. Vještaci navode da nema dokaza da su stanovnici bili izloženi PFAS-u putem vode za piće, a podzemna voda s problematične lokacije ne koristi se za javnu vodoopskrbu.

Ipak, upozorava se na mogućnost daljnjeg širenja onečišćenja ako otpad ne bude uklonjen. Zbog prirodnih podzemnih tokova ličkog krškog bazena traže se ciljana i kontinuirana testiranja potencijalno ugroženih izvora i vodoopskrbnih sustava.

Plenković: Odgovorni će morati odgovarati

O slučaju se u nedjelju u Sinju oglasio i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. Poručio je kako će svi odgovorni za odlaganje otpada morati odgovarati te da će lokacija biti sanirana, ali u skladu sa zakonskom procedurom.

"Postoje dva temeljna načela, a prvo je da će svi koji su odgovorni za odlaganje tog otpada – bilo vanjskog, bilo zakopanog – morati odgovarati", rekao je Plenković, dodajući da se slučajem bave DORH i USKOK.

Naglasio je da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost imaju zadatak provesti sanaciju, ali da se prije eventualnog izravnog ugovaranja moraju iscrpiti mogućnosti javnih poziva.

Na pitanje kako je moguće da nitko nije primijetio velik broj kamiona koji su dovozili otpad i postoji li u cijelom slučaju element korupcije, Plenković je odgovorio da će to biti utvrđeno istragom.

"Ne znam. To će se sve utvrditi u istrazi", rekao je, dodajući da će svatko za koga se utvrdi da je bio uključen odgovarati.

Afera Šincek i milijunska zarada

U središtu istrage nalaze se Josip i Monika Šincek. Prema sumnjama istražitelja, Josip Šincek organizirao je sustav u kojem se otpad nije propisno zbrinjavao, dok je njegova supruga, prema navodima iz istrage, bila dio poslovne mreže preko koje su se ugovarali poslovi i upravljalo tvrtkama. Riječ je o sumnjama iz istrage, a ne pravomoćno utvrđenim činjenicama, piše Zagreb.info.

Prema procjenama Europola navedenima u dostavljenom tekstu, ilegalnim zbrinjavanjem i zakapanjem oko 35.000 tona opasnog otpada ostvarena je protupravna zarada od oko četiri milijuna eura. Otpad je, prema Europolu i hrvatskim istražiteljima, uglavnom stizao iz Italije, Slovenije i Njemačke, dok je dio medicinskog otpada potjecao i iz hrvatskih bolnica.

Slučaj tako, osim kaznene odgovornosti osumnjičenih, otvara i pitanje kako je ilegalno odlaganje desetaka tisuća tona otpada moglo trajati bez pravodobne reakcije sustava. Istraga se nastavlja, dok će sanacija morati obuhvatiti uklanjanje otpada, saniranje lokacije i daljnje praćenje stanja podzemnih voda.