Prije 220 godina Napolon je trijumfalno ušao u osvojeni Berlin

Na današnji dan prije 220 godina, 27. listopada 1806. Napoleon Bonaparte doživio je jedan od najvećih životnih trijumfa. Kao pobjednik ušao je u osvojeni Berlin, glavni grad Pruskog Kraljevstva.

Pruska je u to doba bila jedna od prvih pet sila u Europi (ostale četiri bile su Francuska, Velika Britanija, Rusija i Habsburška Monarhija).

Napoleonu će kasnije uspjeti još samo trijumfalno ući u Moskvu, ali ona zapravo nije bila glavni grad Ruskog Carstva (bio je to Petrograd).

Napoleonov ulazak u Berlin bio je organiziran teatralno. Uz njega su jahali njegovi slavni maršali Berthier, Davout i Augereau. Među svojim maršalima Napoleon se isticao time što, za razliku od njih, nije imao zlatom okićenu uniformu i šešir.

Namjerno je nosio skromniju uniformu (najčešće pukovničku) i prepoznatljivi dvorogi šešir bez perja i suvišnih ukrasa. Jahali su između postrojenih kirasira (konjaničkih jedinica s prsnim oklopima).

U Berlinu su cara Napoleona pokorno dočekali najviši gradski dužnosnici i predali mu ključeve grada.

Napoleon je u Berlinu posjetio grob slavnog vojskovođe Fridrika Velikog, nekadašnjeg pruskog kralja. Kod njegovog groba, Napoleon je naredio svojim maršalima da skinu šešire i rekao je: "Da je on živ, mi ne bismo danas bili ovdje."

Napoleonov rat protiv Pruske

U jesen 1806. godine, nakon što je u samo jednom danu uništio prusku vojsku u bitkama kod Jene i Auerstedta, Napoleon Bonaparte uputio se prema Berlinu. Poraz Pruske bio je potpun, a njezin nekad moćni vojni sustav srušen.

U glavnom gradu zavladala je panika - kralj Fridrik Vilim III. i kraljica Luise pobjegli su na istok, dok su francuske postrojbe nezaustavljivo napredovale.

Berlin je službeno pao 24. listopada 1806., a tri dana kasnije, 27. listopada, Napoleon je svečano ušao u grad. Francuski carev ulazak u Berlin bio je pomno režiran: vojska je marširala kroz Brandenburška vrata, građani su stajali uz ceste, a francuske zastave zavijorile su se na zgradama koje su do jučer bile simboli pruske moći.

Nakon osvajanja Berlina, Napoleon je preuzeo kontrolu nad pruskom prijestolnicom i započeo s nizom političkih i gospodarskih mjera. Najvažniji među njima bio je tzv. Berlinski dekret, objavljen 21. studenoga 1806.

Tim dekretom Napoleon je proglasio kontinentalnu blokadu kojom je pokušao gospodarski slomiti Veliku Britaniju zabranom trgovine između Britanaca i kontinentalne Europe.

Život pod okupacijom

Za građane Berlina razdoblje francuske okupacije bilo je teško. Iako su francuski vojnici u početku održavali red, ubrzo su uslijedile pljačke, visoki porezi i nametnute obveze.

Napoleon je naredio da se čuvena skulptura četveroprega (kvadriga) skine s Brandenburških vrata i pošalje u Pariz kao ratni trofej. Kip je vraćen u Berlin tek 1814. godine nakon Napoleonovog poraza.

Unatoč poniženju, upravo će ovo razdoblje potaknuti duboke pruske reforme - vojne, administrativne i obrazovne - koje će u sljedećem desetljeću obnoviti snagu države.

Ulazak Napoleona u Berlin bio je više od vojnog trijumfa. On je označio početak francuske dominacije nad središnjom Europom i kraj pruske samouvjerenosti. Berlin, koji je dotad bio središte moćne vojne tradicije, postao je poprište Napoleonove političke moći i propagande.

Njegov trijumfalni ulazak, zabilježen na brojnim slikama i gravurama, ostao je jedan od najpoznatijih prizora iz Napoleonskih ratova.

Slavni francuski književnik Stendhal (pravim imenom Marie-Henri Beyle) nalazio se u Napoleonovoj pratnji pri ulasku u grad i kasnije je pisao o svojim dojmovima iz Berlina.