Rođena je kao njemačka princeza, a postala je najveća ruska carica
Na današnji dan prije 230 godina, 17. novembra 1796. umrla je najslavnija carica u ruskoj povijest – Katarina Velika.
Njezino razdoblje vladanja smatra se Zlatnim dobom povijesti Ruskog Carstva. Premda je vladala apsolutistički, uvela je mnoge pozitivne reforme u državu, poput moderniziranog obrazovanja, papirnatog novca i novih poljoprivrednih kultura i tehnika, pa se takav tip vladanja naziva prosvijećenim apsolutizmom.
Katarina je rođena kao čista Njemica i nije imala, po svemu sudeći, ni kapi ruske krvi. Otac joj je bio njemački princ Christian August, knez od Anhalt-Zerbsta. Ta mala državica Anhalt-Zerbst, kojom je on vladao, nalazila se u istočnoj Njemačkoj, u široj okolici Leipziga.
Katarinina majka također je bila njemačkog podrijetla – kći princa od Holstein-Gottorpa. Zanimljivo je da je taj Katarinin djed izabran za biskupa grada Lübecka. Naime, sve spomenute osobe bile su protestantske vjeroispovjesti, a po njoj su se čak i biskupi mogli ženiti se i imati djecu.
Katarina je krštena pod njemačkim imenom Sophie Friederike Auguste. Ime Katarina dobila je tek kad se obratila s protestantizma na pravoslavlje. To njeno obraćenje bilo je potrebno da bi se mogla udati za ruskog prijestolonasljednika Petra III.
Naslijedila supruga na tronu
Svog budućeg supruga, koji je trebao naslijediti rusko carsko prijestolje, Katarina je prvi put upoznala kad joj je bilo samo 10 godina. Nije joj se svidio, jer je navodno bio blijed i sklon alkoholu (iako mu je bilo samo 11 godina).
Oženili su se u Petrogradu, kad je njoj bilo 16, a njemu 17 godina. Kasnije je on postao ruski car, kad mu je tetka carica umrla bez djece. Katarina je, kao njegova supruga, time postala carica Rusije.
Međutim, navedeni Katarinin suprug – car Petar III. – umro je nakon samo 6 mjeseci na prijestolju. Petar je 1762. umoren u uroti kojoj su na čelu bili Grigorij Aleksandrovič Potemkin – Katarinin ljubavnik – i Grigorij Grigorijevič Orlov, garda ju je proglasila caricom.
Ona je nastavila vladati Rusijom sljedeće pune 34 godine. Bila je najduže vladajuća carica u ruskoj povijesti.
Premda je nastojala modernizirati upravu, dopustila je da se društvene suprotnosti intenziviraju. Nakon sloma seljačkog ustanka pod vodstvom donskoga kozaka Pugačova 1775. godine, položaj seljaštva još više se pogoršao, a privilegiji povlaštenih učvršćivali su se i legalizirali. "Majci domovine" to je donijelo duboki prezir dijela podanika.
Žena koja je, širenjem državnoga teritorija i aktivnom vanjskom politikom, podigla Rusiju na status europske velesile. Njena vladavina se naziva "zlatnim dobom" Rusije jer je značajno proširila carstvo na jug (Krim, Crno more) i zapad.
Voljela je umjetnost, znanost...
U slobodno se vrijeme bavila umjetnošću. Navodno je iznimno dobro crtala, a uz to je napisala nekoliko libreta za opere!.
Godine 1764. osnovala je čuveni muzej Ermitaž u Sankt Peterburgu, započevši kolekciju koja danas broji milione umjetničkih djela.
Dopisivala se sa slavnim filozofima poput Voltera, reformisala je medicinu (osnovala prve medicinske fakultete) i zalagala se za obrazovanje, pa je pokrenula i škole za djecu.
Hrabro uvela i vakcinaciju protiv velikih boginja u Rusiji, počevši od sebe kako bi dala primjer narodu.
...i mnogobrojne ljubavnike
Od 1762. pa do svoga zadnjeg daha, koliko je sjedila na ruskom tronu, "Semiramida Sjevera" odolijevala je napadima onih koji su je pokušavali likvidirati ili barem ocrniti, a možda najpodmuklije blaćenje čekalo ju je – nakon smrti.
Najveći dio glasina odnosio se na one o Katarininu navodnom promiskuitetu. Kao njeni ljubavnici spominjali su se valjda svi odrasli muškarci u carstvu, a šuškalo se i da je mnoge od njih dala skratiti za glavu jednom kad bi joj dosadili.
Tokom života imala je oko 300 ljubavnika, a njeni favoriti dobijali su velike posjede, titule i bogatstvo. Postojala je čak i praksa da dvorski liječnik i dvorska dama "provjeravaju" zdravstveno stanje njenih potencijalnih partnera
Njeni protivnici dali su izraditi brojne karikature na kojima je prikazana u seksualno eksplicitnim pozama.
Carica je doživjela srčani udar u kupaonici (da li dok je izlazila iz kade ili dok je bila na toaletu, nije nikada potvrđeno). Sahranjena je u katedrali Petra i Pavla.
Mitovi o njenoj smrti preživjeli su do danas, te su i dalje popularan dio priče o njemačkoj princezi, koja je postala najpoznatija ruska carica.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
-webp.webp)








-webp.webp)
















