Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Gapla

Nakon Liberlanda, između Hrvatske i Srbije niknula još jedna država

Nakon Liberlanda, na Dunavu između Hrvatske i Srbije pojavila se još jedna samoproglašena država. Gapla ima zastavu, putovnice, registarske tablice i kriptovalutu, ali međunarodno priznanje nema.
15.06.2026. u 12:53
text

Gapla je, nakon Liberlanda, druga samoproglašena država na Dunavu između Srbije i Hrvatske, piše Süddeutsche Zeitung. Iako ih nitko ne priznaje, takve mikrodržave kroz povijest imaju svoju ulogu.

Točna granica između Hrvatske i Srbije na Dunavu još nije definitivno dogovorena.

Na zemlji na koju "nitko ne polaže pravo"

"Kao tinejdžer osnovao sam vlastitu državu i čak sam pozvan govoriti pred UN-om – sa 17 godina", tom izjavom Wyatta Baeka, koji je zajedno s grupom tinejdžera osnovao Gaplu, počinje reportaža u njemačkom listu Süddeutsche Zeitung o "državi" koja se prostire na svega 205 hektara, na Dunavu između Srbije i Hrvatske.

Gapla je, kaže Baek, na zemlji na koju "nitko ne polaže pravo".

On sam još nikada nije stupio nogom na teritorij "svoje države", ali već ima putovnice, registarske tablice, zastavu i internetsku stranicu. "I, naravno, ime: Federalna država Gapla. Do prave države ne nedostaje mnogo", ironično piše reporter.

Gapla bi trebala jačati "mir i harmoniju" među narodima i biti "moderna i inovativna nacija", stoji na internetskoj stranici te samozvane države.

Ludi pothvati

"Mikrodržave su oduvijek bile neka vrsta revolucije, filozofije, svojevrsna planska igra u stvarnom životu. Kako može izgledati država koja nema stare terete? Što državu čini dobrom? Mora li uopće biti dobra? Mora li koristiti svojim građanima ili smije koristiti samo sebi?", piše autor Süddeutsche Zeitunga.

U tekstu se podsjeća na mikrodržavu Elgaland-Vargaland, u kojoj su švedski umjetnici dopustili svima da budu kraljevi. Spominje se i pothvat Slovenca Petera Mlakara, koji je sa svojim umjetničkim kolektivom Neue Slowenische Kunst 1992. proglasio NSK državu, koja nije imala fizički teritorij, ali je zato pronašla mnogo pristaša u Nigeriji.

Mikrodržave, piše minhenski list, mogu nastati i kao zone slobodne trgovine, za sumnjive poslove offshore banaka, brodarske tvrtke ili kasina.

"Baš kao Liberland. On je u neposrednom susjedstvu Gaple, osnovan je 2015. kao, prema opisu s internetske stranice, 'najslobodnija zemlja na svijetu'. Tamo doslovno vlada blockchain. Tko želi postati državljanin, mora uložiti u posebnu kriptovalutu."

Kako list ocjenjuje, građane Liberlanda pokrenuli su mržnja prema birokraciji i porezima, kao i nada da bi mogli zaraditi na brojnim investicijama.

Pitanje granice

"Naravno, ni Liberland nije međunarodno priznat, nitko ne živi na tom komadu zemlje na Dunavu", piše Süddeutsche Zeitung i podsjeća na problem granice. Srbija i Hrvatska priznaju da je granica na Dunavu, ali nisu suglasne oko toga gdje se točno nalazi. Problem je u tome što je Dunav proteklih desetljeća mijenjao tok.

"Tako je nastalo mnogo malih područja na koja pravo polažu ili obje zemlje ili nijedna od njih", pojašnjava list.

Za pothvate poput Liberlanda i Gaple, piše Süddeutsche Zeitung, teritorij nije bitan, nego služi kao legitimacija. "Države najprije postoje kao grupni chat na platformi Discord, a diplomatski razgovori obavljaju se na forumu Reddit. Teško je zamisliti da bi kalifornijski tinejdžeri radije živjeli na blatnjavoj obali Dunava."

Nešto kao Zuckerberg

Gapla ima svoju kriptovalutu, ali osnivači tvrde da prije svega žele ideje, a ne novac. Baek kaže: "Tvrtka MrBeasts nam je pisala i pitala kako se može uključiti. Iskreno, ne znam što bih odgovorio."

MrBeasts je najuspješniji youtuber na svijetu, s oko pola milijarde pratitelja na društvenim mrežama i nizom vlastitih tvrtki. Wyatt Baek, piše Süddeutsche Zeitung, u biografiji navodi da je razvio test inteligencije, platformu za ocjenjivanje škola, YouTube kanal o tehnologiji te pisao elektroničke knjige o različitim temama, među ostalim i o osnivanju država.

Riječ je o ambicioznoj i pametnoj osobi koja na trenutke, piše njemački list, podsjeća na Marka Zuckerberga i slične tehnološke entuzijaste s početka 2000-ih.

"Izlet na Forum mladih ECOSOC-a pri UN-u Baek i dvojica drugih Gaplanaca financirali su preko Gaplanske organizacije za predstavljanje, koju plaća Vlada Gaple. Dakle, prebacivanje novca već im uspijeva kao i velikima", zaključuje Süddeutsche Zeitung.

POVEZANO