Hermann Göring: Monstrum s kvocijentom inteligencije genija

Na današnji dan prije 80 godina, 15. listopada 1946. – noć prije nego je trebao biti obješen – nacistički zločinac Hermann Göring počinio je samoubojstvo pomoću kapsule cijanida skrivene u kremi protiv dermatitisa.

Göring, kojem se sudilo za zavjeru, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, izjasnio se nevinim po pitanju svih optužnica, pravdajući se da je samo provodio Hitlerove naredbe. Kako se radilo o drugom čovjeku Trećeg Reicha, ta argumentacija nije bila osobito uvjerljiva, pa je proglašen krivim i osuđen na smrt.

Koga je Hitler okupio oko sebe?

Heinrich Himmler. Joseph Goebbels. Hermann Göring. Imena najmoćnijih ljudi Trećeg Reicha i najodanijih Hitlerovih suradnika i danas, nakon toliko godina, izazivaju jezu.

Zajedno, držali su gotovo svu vojnu i civilnu vlast u tadašnjoj Njemačkoj – mimo vođe SS-a Himmlera, ministra propagande Goebbelsa i vrhovnog zapovjednika Luftwaffea Göringa gotovo da niti jedna odluka nije mogla biti donesena.

Potonji je nosio najviši čin u Trećem Reichu, onaj Reichsmarschalla – to ga je činilo nadređenim svim drugim njemačkim vojnim zapovjednicima, čak i feldmaršalima. Opijen moći, počeo je vjerovati da je nedodirljiv, nakon čega pada u nemilost zloglasnog Fuerera.

Tko je bio Hermann Göring?

Na svijet je došao 12. siječnja 1893. godine, u sanatoriju Marienbad u Rosenheimu (Bavarska). Otac, Heinrich Ernst Göring, bio je konjanički časnik koji se uspio popeti do položaja prvoga generalnog guvernera Njemačke jugozapadne Afrike (današnja Namibija), što ne čudi znamo li da je riječ o izdanku utjecajne aristokratske obitelji Eberlin.

Majka Franziska Fanny Tiefenbrunn potekla je pak iz nešto drugačijeg miljea, preciznije, seoske bravarske obitelji. Hermann, bistar dječak koji je briljirao u školi, imao je braću Karla i Alberta te sestre Olgu Theresu Sophiju i Paulu Elisabeth Rosu.

Premda je antisemitizam u to doba uzimao maha u Njemačkoj, njihovi roditelji nisu se priklonili toj struji. Štoviše, za krsnog kuma dječaku odabrali su Hermanna von Epsteina, kršćanina židovskog podrijetla.

Mnogi vjeruju da je ovaj bio dugogodišnji ljubavnik Fanny Tiefenbrunn – zanimljiv podatak znamo li da će Hermann Göring postati jedan od glavnih promicatelja holokausta! Postoji i teorija da je von Epstein bio Albertov biološki otac: njihova fizička sličnost uočena već za vrijeme njegova djetinjstva.

Za razliku od Himmlera, istaknuo se u Prvome svjetskom ratu, tijekom kojeg je dvaput ranjen. Ovaj letački as srušio je dvadeset dva neprijateljska aviona u zračnim bitkama, za što je nagrađen najvišim njemačkim vojnim ordenom Pour le Mérite, kolokvijalno nazvanim Plavi Max.

Pred kraj rata, postao je zapovjednik letačke jedinice kojom je nekoć zapovijedao Manfred von Richthofen – proslavljeni "Crveni barun". U nadimku koji je tih dana dobio, "Željezni čovjek", istinski je uživao: ispunjavao ga je ponosom. Na krilima te slave, uživat će podršku narodnih masa skoro do kraja Drugoga svjetskog rata.

Vrlo rano se pridružio Hitleru

Hitlerovoj Nacionalsocijalističkoj stranci pristupio je 1922. godine. Sudjelovao je u tzv. Pivničkom puču, Hitlerovu neuspješnom pokušaju državnog udara 1923. godine. U srazu s policijskim snagama, dobio je dva metka – jedan u bok, drugi u prepone.

U Austriji, gdje je pobjegao pred kaznenim progonom, navukao se na morfij, koji su mu liječnici prepisali za ublažavanje bolova. Drogu će uzimati ostatak života. Godine 1927., nakon što su donijete amnestije za sudionike puča, vratio se u Njemačku.

Hitlerov miljenik postaje nakon sudjelovanja u njegovoj zavjeri protiv komunista, koja se 1933. utjelovila u paljenju Reichstaga. Upravo Göring, kojem je narod bespogovorno vjerovao, "posvjedočio" je da su zgradu parlamenta zapalili komunisti, dok su u stvarnosti to učinili on i suradnici.

Za nagradu, Hitler ga je imenovao ministrom unutarnjih poslova Pruske.

Zapovjednik Luftwaffea, njemačkoga ratnog zrakoplovstva, postaje 1935. godine. Premda se ulasku u Drugi svjetski rat protivio, smatrajući kako Njemačka financijski ne može podnijeti teret dugotrajna oružanog sukoba, ranim pobjedama dodatno je porastao u Hitlerovim očima – ovaj ih je pripisao upravo sposobnoj avijaciji, pa Göring 1940. postaje Reichmarschall.

Ratni uspjesi kratkog daha

Göringovi ratni uspjesi bili su kratkog daha. Njegovo poznavanje vojne strategije nije bilo na visini funkcije koju je obnašao, pa je precijenio moć njemačkih snaga te podcijenio onu neprijatelja. Zbog ovakve arogancije, pokušaj osvajanja Velike Britanije – poznat i pod kodnim imenom "Operacija Morski lav" – doživljava fijasko.

Prvi put, Hitler je razočaran Göringom, koji mu je obećavao blistavu pobjedu.

Kredibilitet do kraja gubi tijekom ofenzive na Staljingrad, kad ne uspijeva isporučiti obećanu količinu logističkih potrepština njemačkim snagama. Konačno, nakon savezničkog zasipanja njemačkih gradova bombama 1943. godine, gubi i ono što mu je bilo najveća uzdanica – potporu njemačkog naroda.

No, Göring, se ne želi odreći moći. U zadnjem, očajničkom pokušaju da održi glavu nad vodom, od Hitlera traži da ga ovaj imenuje službenim nasljednikom. Ovaj, bijesan kao ris, umjesto toga mu oduzima sve činove i zapovijeda njegovo ubojstvo zbog veleizdaje. Po običaju, Göring daje petama vjetra.

Dan nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata, 9. svibnja 1945. godine, Saveznici su ga uhitili kod austrijskog gradića Zell-am-Seea i sproveli na suđenje u Nürnbergu.

Zanimljivo, američki vojni psiholog G.M. Gilbert pomoću testova je izmjerio inteligenciju nacističkih optuženika na tom procesu, a njegovi nalazi su sačuvani do danas. Göring je, pokazalo se, imao kvocijent inteligencije genija – iznosio je čak 138.

Nije priznao krivnju

Göring, kojem se sudilo za zavjeru, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, izjasnio se nevinim po pitanju svih optužnica, pravdajući se da je samo provodio Hitlerove naredbe.

Kako se radilo o drugom čovjeku Trećeg Reicha, ta argumentacija nije bila osobito uvjerljiva, pa je proglašen krivim i osuđen na smrt.

Još jednom, opredijelio se za 'bijeg'. Dana 15. listopada 1946. godine – noć prije nego je trebao biti obješen – počinio je samoubojstvo pomoću kapsule cijanida skrivene u kremi protiv dermatitisa.

Göringov brat Albert, suhonjav muškarac kao ugalj crne kose i očiju, nije se samo fizički razlikovao od mišićava, plavokosog i plavookog brata. Tijekom čitavog rata, Albert Göring pomagao je Židovima i ostalim disidentima kako bi se skrili od nacističkog režima.

Štoviše, više je puta krivotvorio potpis svoga moćnog brata, kako bi Židovi dobili valjane tranzitne papire koji su ih štitili od konc-logora!

U nedavno snimljenom filmu "Nürnberg", koji je režirao James Vanderbilt, ulogu Herrmanna Göring izvrsno je odigrao Russell Crowe.