Unatoč postignutom napretku, globalni razvoj ljudskih potencijala usporava, dok rastu društvene i gospodarske nejednakosti, pokazuje novi Izvještaj o humanom razvoju 2025. godine koji je objavio Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).
Izvještaj nosi naziv ''Pitanje izbora: Ljudi i mogućnosti u doba umjetne inteligencije'', a podatci pokazuju kako je rast indeksa ljudskog razvoja (HDI) za 2024. bio najniži još od 1990. – izuzev pandemijskih godina.
Umjesto očekivanog oporavka nakon globalnih kriza, zabilježeno je usporavanje u svim regijama svijeta, uz sve izraženiji jaz između zemalja s niskim i vrlo visokim HDI-jem. Već četvrtu godinu zaredom, globalne nejednakosti su u porastu, što poništava desetljeća uloženog truda u njihovo smanjenje.
''Godinama smo vjerovali da ćemo do 2030. doći do razine vrlo visokog ljudskog razvoja u cijelom svijetu, ali trenutna stagnacija ozbiljno prijeti tom cilju'', upozorio je administrator UNDP-a Achim Steiner.
Izvještaj posebno naglašava rastuću ulogu umjetne inteligencije. Dok 60 % ispitanih očekuje da će AI donijeti više mogućnosti zapošljavanja, gotovo jednako toliko strahuje da bi njihova radna mjesta mogla biti zamijenjena. AI se promatra kao potencijalni pokretač razvoja – ali samo ako se razvija kroz pravedne i uključive politike.
BIH je u 2023. ušla u skupinu zemalja s vrlo visokim ljudskim razvojem, s HDI vrijednošću od 0,804. Na svjetskoj ljestvici sada zauzima 74. mjesto, što je šest pozicija bolje u odnosu na godinu prije. Riječ je o rezultatima višeg očekivanog životnog vijeka, dostupnosti obrazovanja i prihoda.
No, unatoč napretku, postoje ozbiljna ograničenja. Žene su i dalje u nepovoljnijem položaju – sudjeluju u radnoj snazi sa samo 39,4 %, a zarađuju tek 53,7 % prihoda muškaraca. Samo 22 % zastupnica u parlamentima i HDI razlika među spolovima odražava gubitak od 15,7 % ukupnog potencijala razvoja.
Ekološka održivost predstavlja dodatni izazov. Zbog visokih emisija CO₂ i potrošnje resursa, PHDI BiH iznosi 0,680 – gubitak od 15,4 % u odnosu na osnovni HDI.
Zemlja se suočava i s ograničenim pristupom tradicionalnim razvojnim putevima poput industrijskog izvoza. UNDP izvještaj sugerira da rješenje može ležati u digitalnim inovacijama koje otvaraju prostor za održiv i uključiv rast.
Primjeri poput platforme eGrađanin (eCitizen), dostupne u 37 općina, te aplikacija e-Porodilja i e-Grant, već pokazuju kako digitalizacija može omogućiti transparentnost, dostupnost i osnaživanje lokalnih zajednica.
Bosna i Hercegovina ima priliku strateški se pozicionirati u eri umjetne inteligencije. Pristup tehnologiji nije dovoljan – ključ je u sposobnosti da je društvo učinkovito i pravedno primijeni. Stoga je ubrzanje digitalne tranzicije i razvoj AI politika imperativ za otpornost, konkurentnost i jednakost.
UNDP već ulaže u podršku digitalnom obrazovanju, uključivanje građana, razvoj AI studija i osnaživanje zajednica, čime Bosna i Hercegovina gradi temelje za održivu budućnost.
Izvještaj zaključuje da razvoj nije unaprijed određen. On ovisi o odlukama koje donosimo – o rodnoj ravnopravnosti, zaštiti okoliša, pravednoj tehnologiji i uključivanju najranjivijih. Samo tako BiH može ne samo zadržati nego i osnažiti svoj položaj među razvijenim društvima.
