Rodolphe Töpffer, otac modernoga stripa
Na današnji dan prije 180 godina, 8. lipnja 1846. preminuo je "otac stripa". Švicarac Rodolphe Töpffer smatra se najvažnijom osobom u razvoju stripa u 19. stoljeću.
Otac mu je bio slikar, a on učitelj, ravnatelj đačkog internata te profesor retorike i književnosti na ženevskoj Akademiji (od 1832).
Töpffer je osmislio format priče u slikama (franc. histoires en estampes) u kojima se sekvenca crteža isprepliće s tekstom kako bi ispričala cjelovitu radnju.
Zbog slabijeg vida razvio je skicirani, karikaturalni stil nalik skicama (doodle) koji je postao prepoznatljiv temelj za europsku i američku strip scenu. Njegovi su radovi odmah postali iznimno popularni te često kopirani diljem Europe i SAD-a.
Prvi je prepoznao strip kao zaseban medij. Njegov rad je detaljno opisan u akademskim analizama, kao što je studija Father of the Comic Strip izdavača University Press of Mississippi.
Najveće je uspjehe postigao albumima satiričkih tekstova i karikaturalnih ilustracija, npr. Pripovijest o gospodinu Jabotu (Histoire de monsieur Jabot, 1833), Ljubavi gospodina Drvoglavića (Les Amours de monsieur Vieux Bois, 1837), Gospodin Olovka (Monsieur Pencil, 1840), Pripovijest o gospodinu Kriptogamu (Histoire de Monsieur Cryptogame, 1845); njima je stekao status jednog od utemeljitelja stripa.
Pisao je i polemičke političke članke, eseje, novele (zbirka Ženevske novele – Nouvelles genevoises, 1841), epistolarne romane, drame te putopise o Švicarskoj i Italiji.
Godine 1845., svoja promišljanja o "slikovnim pričama" okupio je u Eseju o fizionomiji u kojemu govori o simbiozi riječi i slike, bez prevladavanja jednog nad drugim. Inspiriran je djelima engleskih karikaturista W. Hogartha i T. Rowlandsona.
