Prije jednog stoljeća za široku javnost otvoren Muzej grada Zagreba
Na današnji dan prije jednog stoljeća, 14. kolovoza 1926. godine otvoren je za građanstvo postav Muzeja grada Zagreba.
Taj je muzej, doduše, još 1907. godine osnovala Družba Braće hrvatskog zmaja, ali je isprva njegova zbirka bila smještena u prilično skučenom prostoru u kuli iznad Kamenitih vrata. Družba je ovu ustanovu otvorila na poticaj Emilija Laszowskog, prvoga ravnatelja Muzeja.
Radilo se o dvije prostorije u kuli, koje su imale ukupnu površinu od oko 73 četvorna metra i koje su zapravo funkcionirale kao privremena čuvaonica. Osim toga, dio predmeta privremeno je čuvan i na drugim mjestima u Zagrebu.
Tek navedenog dana otvoren je muzej za široku javnost, s time da su predmeti iz kule iznad Kamenitih vrata i s ostalih mjesta preseljeni u mnogo veći prostor u prizemlju Umjetničkog paviljona, nedaleko od Glavnog kolodvora.
Muzej je svečano otvorio tadašnji gradonačelnik Vjekoslav Heinzel, a na svečanosti je bio prisutan i nadbiskup Antun Bauer te mnogi drugi hrvatski uglednici.
Isprva je bio smješten u kuli iznad Kamenitih vrata, a od 1947. u nekadašnjem gornjogradskom baroknom samostanu klarisa (Opatička 20), koji je 1993–98. temeljito obnovljen.
Stalni postav (autorica Nada Premerl) interdisciplinarni je portret grada, od prapovijesti (arheološki nalazi in situ) do danas, a govori o stanovnicima i gradu u svim njegovim aspektima, od političkoga, crkvenoga, povijesnog i gospodarskoga do arhitektonsko-urbanističkoga, kulturno-povijesnoga, zabavnog i svakodnevnoga.
Uz bogatu zbirku arhitektonske dokumentacije i arhivalija u fundusu se nalazi niz drugih specijaliziranih zbirki: arheološke zbirke (pretpovijesne i srednjovjekovne), zbirke cehalija i devocionalija, slikarstva, grafike, skulpture, fotografija, mode, namještaja te predmeta iz zagrebačke svakodnevice.
Posebnu cjelinu čine zbirke darovane gradu Zagrebu, poput radne sobe Ivana pl. Zajca, dijela radne sobe Augusta Šenoe, umjetničke ostavštine Tille Durieux, zbirke mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera i zbirke stare ambalaže Ante Rodina.
U sastavu Muzeja su i Zbirka Margite i Rudolfa Matza (Mesnička 15), Memorijalna zbirka Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar (Demetrova 3), Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže (Krležin gvozd 23) te Zbirka – stan arhitekta Viktora Kovačića (Masarykova 12).
Muzej se sustavno bavi raznovrsnim temama iz povijesti i suvremenosti Zagreba priređujući o njima izložbe. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
