Na današnji dan 1961. godine bosanskohercegovački pisac Ivo Andrić, dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Nagrada mu je dodijeljena za roman "Na Drini ćuprija".
Andrić je prvi čovjek s prostora bivše Jugoslavije koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Nagradu koju je dobio odlučio je pokloniti za unapređenje bosanskohercegovačkog bibliotekarstva.
U pismu koje je 17. svibnja1962. godine uputio 'Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine' on je napisao: "Želim obavijestiti Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini pokloniti pedeset posto iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade. Moja je želja da se ova sredstva upotrijebe za unaprjeđenje narodnih biblioteka na području Bosne i Hercegovine."
Nekoliko godina kasnije Andrić je poklonio i ostatak novca za unapređenje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevu će u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti 12. prosinca biti otvorena izložba "Ivo Andrić u diplomatiji" koju ograniziraju Arhiv Jugoslavije, Arhiv BiH i Arhivsko udruženje BiH.
- Izložba je napravljena na osnovu arhivske građe i dokumentacije koja se čuva u Arhivu Jugoslavije.
Andrić je bio vrlo uspješan diplomat i radio je uspješno u diplomatiji Kraljevine Jugoslavije, i izložba se odnosi na taj dio njegovog rada što je do sada bilo malo poznato javnosti.
Kroz izložbene dokumente i fotografije prikazuje se put Ive Andrića u diplomatiji od početka službovanja 1920. godine u Vatikanu gde je postavljen za vicekonzula III klase. Slijede premještaji i nova postavljenja u Bukureštu, Trstu, Gracu, Beogradu, Marseju, Parizu, Madridu, Briselu, Ženevi, Beogradu i Berlinu, a s njima unapređenja u službi i uspon na diplomatskoj ljestvici do pomoćnika ministra inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Karijeru je okončao 1941. godine u zvanju opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Berlinu. Iste godine umirvljen je rješenjem Ministarskog savjeta Kraljevine Jugoslavije.
Izložbu će otvoriti direktor Arhiva Jugoslavije Miladin Milošević i direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović.