Gabrijel Jurkić i dalje privlači posjetitelje u Livno, njegova djela čuvaju priču jednog vremena

Umjetnička ostavština Gabrijela Jurkića i danas je jedan od glavnih razloga zbog kojih posjetitelji dolaze u Franjevački muzej i galeriju Gorica – Livno, kazala je ravnateljica muzeja Dražena Džeko.

Mnogi posjetitelji u muzej dolaze upravo kako bi vidjeli djela jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara, čiji opus zauzima posebno mjesto u kulturnoj baštini Livna i Bosne i Hercegovine.

Galerija koja čuva umjetnikovu ostavštinu

Posebna povezanost Gabrijela Jurkića s franjevcima na Gorici počela je njegovim dolaskom u samostan, nakon čega je dogovoreno da se nakon njegove smrti otvori galerija posvećena njegovom stvaralaštvu.

Galerija Gabrijela Jurkića otvorena je 1995. godine i postala je prvi stalni postav Franjevačkog muzeja.

Koliko Jurkićeva djela znače posjetiteljima pokazalo se 2017. godine, kada je njegov stalni postav privremeno uklonjen zbog održavanja međunarodnog trijenala grafike. Tada su u muzeju zabilježili slučajeve u kojima bi posjetitelji odustali od obilaska nakon što bi saznali da Jurkićeva galerija nije dostupna.

"To je pokazalo koliko je njegov opus važan za identitet muzeja. Ovo je njegov dom, ovo je njegov stalni postav i ono što je ostalo iza njega. Gabrijel je zasigurno jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi dolaze", kazala je Džeko.

Tisuće crteža i slike koje svjedoče o radu velikog umjetnika

Jurkić je iza sebe ostavio iznimno bogatu umjetničku ostavštinu. Nakon njegove smrti ostalo je oko 170 ulja na platnu i više od 6.000 crteža, dok muzejska zbirka danas čuva nešto više od 200 njegovih slika.

U stalnom postavu izloženo je 50 djela, dok se ostala nalaze u samostanskim prostorijama i muzejskom depou.

Posebnu vrijednost imaju njegovi crteži, čiji puni broj dugo nije bio poznat. Veliki kovčezi s djelima čuvali su se na samostanskom tavanu, a tek kasnija obrada zbirke pokazala je koliko je crteža Jurkić ostavio iza sebe.

Brojne skice i studije otkrivaju njegov detaljan način rada. Za pojedine slike izrađivao je velik broj pripremnih crteža prije nego što bi motiv prenio na platno.

Među djelima koja posebno privlače pažnju posjetitelja nalazi se "Snježna idila", za koju Džeko kaže da ostavlja najveći dojam, posebno među Livnjacima.

Sam Jurkić smatrao je da je njegova najbolja slika "Inje", no "Snježna idila" i danas izaziva snažne reakcije publike.

Umjetnik koji je povezao Beč i Livno

"Snježna idila" pripada Jurkićevu ciklusu zima. Godine 1922. u Salonu Ulrich u Zagrebu izložio je 226 slika s motivima zime, a iz tog razdoblja potječe i slika "U planinama", koju je Franjevački muzej otkupio 2024. godine.

Slika je ranije bila u privatnom vlasništvu, a u njezinom otkupu sudjelovali su franjevci, župe i pojedinci.

"Livnjaci su se ujedinili kako bi ta slika došla ovdje", kazala je Džeko.

Jurkićeva umjetnička karijera bila je povezana i s Bečom. Akademiju likovnih umjetnosti u Beču upisao je 1908. godine, a zbog prethodnog obrazovanja odmah je primljen na četvrtu godinu slikarskog odjela.

Godine 1911. njegova "Bukova šuma" izložena je na proljetnoj izložbi Bečke secesije, čime je postao prvi hrvatski slikar čije je djelo predstavljeno na toj prestižnoj izložbi.

Danas, desetljećima nakon njegove smrti, Gabrijel Jurkić ostaje jedno od prepoznatljivih imena Livna.

"Gabrijel je zasigurno zaštitno lice ne samo Franjevačkog muzeja na Gorici nego i našega grada. To je jedna od stvari po kojima se Livno prepoznaje", zaključila je Džeko.