''Ne sjećam se imena iz grupe koja je radila na izradi zakona'', rekao je ministar Adnan Velagić odgovarajući na pitanje tko je činio radnu skupinu koja je radila Zakon o kulturi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
''Znam samo da je grupa sedmočlana i da su tu bili eksterni i interni suradnici, direktori kulturnih institucija i sveučilišni profesori'', rekao je ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a dodavši da se na zakonu radilo prije 14 mjeseci.
Velagić je rekao kako se radi o ''nasušno potrebnom'' zakonu kakav ne postoji u ovoj županiji.
''Donošenje je neophodno kako bi se sustavno uredio javni interes u kulturi, ostvario nadzor nad institucijama kulture, djelatnošću u sferi kulture, financiranju, evidenciji… U izradi su vršene konzultacije kroz rad radne grupe u čijem su sastavu bili pored predstavnika ministarstva i stručnjaci iz područja kulture'', rekao je Velagić.
Dodao je kako je nacrt prošao kroz Savez općina i gradova, nakon toga zakon je ''dobio suglasnost od relevantnih institucija, ministarska financija, pravosuđa i ureda za zakonodavstvo''.
''Zakon nije savršen i kroz podzakonske akte će se učvrstiti i poboljšati'', rekao je.
Klub HDZ-a BiH predložio je da se u zakon unese pravo na osnivanje nacionalnih kulturnih institucija i ustanova čime bi se osigurala kulturna autonomija i jača kulturni pluralizam i međusobno uvažavanje.
Tijekom rasprave mogle su se čuti zamjerke zbog nekih nelogičnosti poput toga da netko mora imati prebivalište od sedam godina na području županije da bi bio samostalni umjetnik kao i koja je to odgovarajuća stručna sprema potrebna za određenu umjetnost jer, primjerice, pisci ne moraju imati stručnu spremu koja je vezana isključivo za književnost.
Podsjetimo, ovaj zakon je već jednom vraćan na doradu a i u pismenom upitu Vladu HNŽ-a, odnosno resornom ministarstvu, portalu Bljesak.info je poručeno kako nam neće obznaniti imena onih koji su pisali, kako je navedeno, povijesni zakon.
