Rukopis ''Mostarskog mushafa'', jednog od najdragocjenijih kulturnih i umjetničkih artefakata islamske baštine u Bosni i Hercegovini, predstavljen je sinoć bosanskohercegovačkoj javnosti u okviru izložbe ''Tišina papira i odsjaj pera'' prof. dr. Ćazima Hadžimjelića, održane u Centru za kulturu Grada Mostara u sklopu manifestacije Dani mevluda i zikra.
Riječ je o rezultatima višegodišnjeg rada na restauraciji i konzervaciji mushafa koji stoljećima ima posebno mjesto u vjerskoj i kulturnoj povijesti Mostara.
Profesor Hadžimjelić, jedan od rijetkih stručnjaka za konzervaciju artefakata islamske umjetnosti i kaligrafije u Bosni i Hercegovini, istaknuo je kako je predstavljanje ovog mushafa povijesni događaj ne samo za Mostar i Bosnu i Hercegovinu, već i šire prostore Europe i islamskog svijeta.
''Gledano s aspekta islamske kulture i tradicije, rukopis spada u sam vrh dragocjenosti na svjetskoj razini. Po tehnici pisanja, vrstama umjetnosti i iluminacijama, ovaj mushaf pripada nultoj kategoriji svjetske umjetnosti'', kazao je Hadžimjelić.
Dodao je da rukopis datira iz Memlučkog perioda te da je star oko 600 godina. Mushaf je ispisan na ručno rađenom prepariranom papiru, tušem pripremljenim prema starim recepturama, a iluminacije su izvedene s izuzetnom pažnjom, koristeći prirodne pigmente i 24-karatno zlato.
''Svaki od ukrasa – početak poglavlja, tačke na kraju ajeta, ružice sa strane – rađen je zasebno, s velikom preciznošću i duhovnom pažnjom. O ovom mushafu mogu se napisati najmanje tri doktorske disertacije'', izjavio je Hadžimjelić.
Istaknuo je i da bi rukopis Mostarskog mushafa trebao biti kandidiran za UNESCO-ovu listu kulturne baštine.
Uz Hadžimjelića, o vrijednosti i značaju mushafa te procesu njegove konzervacije i restauracije govorili su i prof. dr. Haris Dervišević te mr. Lamija Avdić.
Mostarski muftija Salem ef. Dedović, u svom obraćanju, naglasio je kako je restaurirani mushaf svjedočanstvo svijesti i truda mostarskih muslimana da očuvaju dragocjene primjerke Kur’ana. Istaknuo je kako je riječ o važnom dijelu kulturnog i duhovnog identiteta Bošnjaka te je izložbu proglasio glavnim kulturnim događajem ovogodišnje manifestacije ''Dani mevluda i zikra''.
