Društvene mreže postale su neizbježan dio svakodnevnog života, oblikujući ne samo način na koji komuniciramo, nego i način na koji vidimo sebe i svoje mjesto u društvu.
No, iako su društvene mreže donijele mnoge prednosti, poput lakše povezanosti s prijateljima i globalne razmjene ideja, njihova uporaba također ima ozbiljan psihološki utjecaj na sliku o sebi.
Štoviše, istraživanja pokazuju da neke platforme izazivaju veći emocionalni nemir i nesigurnost nego druge, potičući sve veće zabrinutosti u pogledu mentalnog zdravlja, osobito među mladima.
Slika o sebi, ili samopoštovanje, odnosi se na naše unutarnje uvjerenje o vlastitim sposobnostima, vrijednosti i identitetu.
U digitalnim vremenima, društvene mreže često postaju glavna platforma na kojoj se ta slika gradi i mijenja. Iako se na prvi pogled može činiti da društvene mreže nude mogućnost izgradnje pozitivne slike o sebi kroz društvenu potvrdu i interakcije, često se događa suprotno.
Prema studiji objavljenoj u časopisu “Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking” (2017), korištenje društvenih mreža može dovesti do povećane tjeskobe i smanjenog samopouzdanja, osobito kada korisnici uspoređuju vlastiti život s idealiziranim prikazima života drugih.
Ova studija pokazala je da ljudi koji provode više vremena na društvenim mrežama imaju veću sklonost negativnoj samospoznaji i poremećajima samopoštovanja.
“Povezanost između društvenih mreža i samopouzdanja, osobito kod adolescenata, neprestano je predmet istraživanja. Iako društvene mreže mogu pružiti osjećaj pripadnosti i potvrde, dugoročno mogu smanjiti samopouzdanje kada korisnici upadnu u začarani krug usporedbe”, objašnjava Dr. Sherry Turkle, profesorica na MIT-u i autorica knjige Reclaiming Conversation.
Nisu sve društvene mreže jednako “problematične” za sliku o sebi. Iako gotovo sve platforme omogućuju korisnicima da dijele svoju svakodnevicu i stavove, istraživanja ukazuju na to da Instagram i TikTok izazivaju najviše nemira među korisnicima.
Instagram je platforma koja je najpoznatija po vizualnom sadržaju, gdje je estetski izgled u velikoj mjeri povezan s popularnošću.
Prema izvještaju “The Impact of Social Media on Youth Mental Health” (2019), mladi ljudi koji aktivno koriste Instagram često se suočavaju s povećanim stresom zbog neprestane usporedbe svog izgleda i života s onim što vide na mreži. Pritisak da se bude "savršeno" iznosi duboko ukorijenjenu nelagodu, a trendovi poput "influencera” i "filterskih normi" dodatno pogoršavaju osjećaj neadekvatnosti.
"Instagram stvara distorziju stvarnosti. Učimo se uspoređivati sa savršenim slikama drugih, često ne prepoznajući da te slike nisu stvarne. Taj pritisak može narušiti sliku o sebi, uzrokujući nesigurnost i anksioznost kod korisnika, osobito među mladima”, objašnjava Dr. Elizabeth Lombardo, psihologinja i autorica knjige Better than Perfect.
Iako je TikTok platforma koja se temelji na zabavi i kratkim videozapisima, ona može također potaknuti intenzivan osjećaj nesigurnosti.
Kultura instant usporedbe je naglašena, jer korisnici dijele svakodnevne trenutke u formi zabavnih videozapisa, često uz pridružene hashtagove koji slave popularnost i izgled.
Istraživanje koje je proveo Pew Research Center (2021) pokazuje da je TikTok najviše povezan s osjećajem nesigurnosti među tinejdžerima, s naglaskom na percepciju vlastitog izgleda i stresa oko odobravanja od strane drugih.
Korisnici često doživljavaju “strah od odbacivanja” (FOMO), što može izazvati emocionalne nemire. "Brzi tempo ovih platformi omogućava korisnicima da neprestano uspoređuju svoje živote s onima koji su savršeniji, uspješniji i zabavniji. Ovaj proces usporedbe može izazvati osjećaj niske vrijednosti", ističe Dr. Turkle.
Prema istraživanju provedenom od strane Royal Society for Public Health (2017), platforme kao što su Instagram, Facebook i Snapchat povezuju se s porastom tjeskobe, depresije i problema sa samopouzdanjem kod korisnika.
Instagram je prema ovom istraživanju bio označen kao najštetniji, s 68% ispitanika koji su izjavili da se osjećaju lošije zbog korištenja ove mreže.
Prema podacima Pew Research Center (2020), 72% adolescenata izvještava o porastu stresa zbog društvenih mreža, dok se 40% osjeća nesigurno u vezi svog izgleda kada vide savršene slike drugih na internetu. Ovi podaci pokazuju značajan emocionalni utjecaj koji društvene mreže mogu imati na sliku o sebi.
Dok istraživanja jasno pokazuju da društvene mreže mogu imati negativan utjecaj na samopouzdanje, važno je naglasiti da nisu samo platforme krive za lošu sliku o sebi.
Naša sklonost usporedbi, osjećaj nesigurnosti i traženje vanjske potvrde postoje i u offline svijetu, a društvene mreže samo pojačavaju te mehanizme.
Iako je teško izbjeći svakodnevnu izloženost sadržaju koji nas podsjeća na “ideale” koje bismo trebali pratiti, ključno je razvijati kritički pristup sadržaju i razumjeti da većina prikaza na društvenim mrežama ne odražava stvarnost.
Istovremeno, važno je poticati kulturu autentičnosti, gdje se korisnici osjećaju osnaženi dijeliti nesavršene trenutke i istinske emocije.
Društvene mreže nesumnjivo utječu na sliku o sebi, no efekti nisu jednostavni. Dok neke platforme, poput Instagrama i TikToka, mogu izazvati emocionalne nemire, one također nude priliku za autentične veze i podršku, piše Lavie.hr.
Ključ je u razvoju kritičkog pristupa društvenim mrežama i prepoznavanju da prava slika o sebi ne dolazi od broja lajkova ili savršeno editiranih slika, već od unutarnje ravnoteže i prihvaćanja vlastite stvarnosti.
