Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Mercury Planetary Orbiter

BepiColombo nakon osam godina stigao do Merkura: Počinje istraživanje najmanje poznatog planeta

Misija BepiColombo nakon osam godina i više od deset milijardi kilometara ušla je u orbitu oko Merkura. Znanstvena istraživanja počinju 2027.

Europsko-japanska svemirska misija BepiColombo uspješno je ušla u orbitu oko Merkura nakon gotovo osam godina putovanja, više od deset milijardi prijeđenih kilometara i devet složenih prolazaka pokraj planeta.

Četiri potisnika usporila su povezane letjelice dovoljno da ih zahvati slaba gravitacija Merkura. Manevar je izveden tijekom približavanja južnom polu planeta, nakon čega je BepiColombo ušao u početnu eliptičnu orbitu visine približno od 590 do 11.640 kilometara.

Kontrolorima misije u Europskom centru za svemirske operacije u Darmstadtu trebalo je nekoliko sati da analiziraju pristigle podatke i potvrde da je letjelica doista ušla u orbitu. U tom trenutku BepiColombo je bio udaljen približno 152 milijuna kilometara od Zemlje.

Zašto je putovanje trajalo osam godina?

Merkur je Zemlji mnogo bliži od vanjskih planeta Sunčeva sustava, ali je do njega iznimno teško poslati letjelicu.

Problem nije udaljenost, nego Sunčeva snažna gravitacija. Letjelica koja putuje prema Suncu neprestano ubrzava, pa mora izgubiti veliku količinu energije kako ne bi samo proletjela pokraj Merkura ili završila još bliže Suncu.

BepiColombo je zato slijedio dugu i složenu putanju. Nakon lansiranja 20. listopada 2018. godine raketom Ariane 5, jednom je proletio pokraj Zemlje, dvaput pokraj Venere i šest puta pokraj Merkura.

Tijekom tih devet gravitacijskih manevara koristio je privlačnu silu planeta kako bi postupno mijenjao brzinu i smjer bez trošenja prevelike količine goriva.

Velik dio putovanja koristio je i ionski pogon. Električna energija iz solarnih panela služila je za ioniziranje ksenona, koji je potom izbacivan velikom brzinom i stvarao slab, ali dugotrajan potisak.

Transportni modul MTM, koji je letjelice napajao i pokretao tijekom putovanja, odvojen je 3. rujna 2026. godine, nakon čega je upravljanje preuzeo europski orbiter.

Dvije letjelice još putuju zajedno

BepiColombo se sastoji od dvaju znanstvenih orbitera koji su još uvijek povezani.

Mercury Planetary Orbiter, odnosno MPO, razvila je Europska svemirska agencija. Njegova je zadaća proučavati površinu, kemijski sastav, geološku povijest i unutarnju strukturu Merkura.

Japanska svemirska agencija JAXA razvila je manji Mercury Magnetospheric Orbiter, nazvan Mio. On će se usredotočiti na Merkurovo magnetsko polje, magnetosferu, čestice plazme i djelovanje Sunčeva vjetra.

MPO i Mio trebali bi se razdvojiti 9. ili 10. prosinca. Mio će ostati u višoj eliptičnoj orbiti, dok će se MPO dodatnim paljenjima potisnika postupno spustiti bliže površini planeta.

Europski orbiter trebao bi u konačnu znanstvenu orbitu stići tijekom ožujka 2027., a puna znanstvena faza misije planirana je za 6. travnja.

Bit će to prvi put da dvije letjelice istodobno istražuju Merkur iz različitih orbita, što će znanstvenicima omogućiti uspoređivanje podataka prikupljenih na različitim udaljenostima.

Što znanstvenici žele otkriti?

Merkur je najmanji planet Sunčeva sustava i jedan od najmanje istraženih. Iako je veličinom tek nešto veći od Zemljina Mjeseca, ima neobično veliku željeznu jezgru koja zauzima velik dio njegove unutrašnjosti.

Znanstvenici žele utvrditi kako je planet nastao, zašto mu je jezgra toliko velika i zbog čega, unatoč sporoj rotaciji, posjeduje vlastito magnetsko polje.

Instrumenti na dvjema letjelicama proučavat će:

  • unutarnju građu i željeznu jezgru Merkura
  • sastav i geološku povijest površine
  • udarne kratere i vulkanske ravnice
  • planinske lance i tektonske strukture
  • magnetsko polje i magnetosferu
  • rijetku egzosferu koja okružuje planet
  • led u kraterima koji su trajno zaklonjeni od Sunčeve svjetlosti

Prikupljeni podaci trebali bi pomoći u razumijevanju nastanka stjenovitih planeta, uključujući Zemlju, ali i razvoja cijelog Sunčeva sustava.

Rad u ekstremnim uvjetima

Površinska temperatura na sunčanoj strani Merkura može prijeći 400 stupnjeva Celzija, dok se u trajno zasjenjenim polarnim kraterima nalazi vodeni led.

Takve razlike predstavljaju velik tehnički izazov. Letjelice moraju zaštititi elektroniku i znanstvene instrumente od snažnog Sunčeva zračenja i topline, a istodobno solarne panele držati pod kutom kako se ne bi pregrijali.

Planirano je da znanstvena faza traje najmanje jednu zemaljsku godinu, što odgovara približno četirima godinama na Merkuru. Ako letjelice ostanu u dobrom stanju, misija bi mogla biti produžena.

Tek treća misija kod Merkura

BepiColombo je tek treća svemirska misija koja je stigla do planeta najbližeg Suncu, ali tek druga koja je ušla u njegovu orbitu.

NASA-in Mariner 10 tri je puta proletio pokraj Merkura između 1974. i 1975. godine. MESSENGER je 2011. postao prva letjelica u orbiti oko planeta, gdje je radio do 2015. godine, kada je nakon potrošnje goriva namjerno završio misiju udarom o površinu.

Nova misija dobila je ime po talijanskom matematičaru i inženjeru Giuseppeu "Bepiju" Colombu, koji je znatno pridonio razumijevanju Merkurova gibanja i korištenju gravitacijskih manevara u istraživanju svemira.

Vrijednost zajedničkog projekta ESA-e i JAXA-e procjenjuje se na približno 1,7 milijardi eura.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO