"Papinstvo nije čast, nego križ. Nije vladanje, nego služenje. Papa Franjo je to duboko razumio, prihvatio je Petrovu službu ne kao privilegiju nego kao poziv da iznova utjelovi Kristov stil - skromnost, blizinu i sućut", kazao je u propovijedi mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić.
Biskup Palić je u četvrtak u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru slavio Misu zadušnicu za papu Franju.
Istaknuo je kako su se na današnjem Misnom slavlju vjernici, redovnice i redovnici okupili kako bi se oprostili, ali još više zahvalili za život i služenje pape Franje, 265. nasljednika svetog Petra.
"Papa Franjo bio je čovjek jednostavnosti, poniznosti i duboke duhovne snage. Čovjek evanđeoske radikalnosti koja nikada nije bila hladna ni osuđujuća nego topla, otvorena i suosjećajna", naglasio je u propovijedi biskup Palić.
Pojasnio je kako je upravo papa Franjo tijekom svojeg mandata ukazao na važnost poniznosti pred Bogom i činjenice da "nismo mi središte nego Krist".
"Od onog prvog pojavljivanja na balkonu Bazilike svetoga Petra kada je tiho rekao: 'Braćo i sestre, dobra večer', pa do posljednjih dana, nije želio da oči svijeta budu uprte u njega nego u Isusa. Stalno je naglašavao da Crkva ne smije biti samodostatna, zatvorena u sebe, nego otvorena prema Bogu i prema čovjeku", kazao je biskup Palić.
Dodao je kako je papa Franjo posebno naglašavao da je smisao samo u Kristu, a svaku osobu posebno gledao kroz njezinu bol i potrebu za ljubavlju.
"Papa Franjo poput Gospodina Isusa nije se bojao pokazati rane Crkve niti svoje osobne slabosti. Ulazio je u zbunjenost i strah Crkve i svijeta, ali nije donosio gotove recepte nego mir i suosjećanje. Njegove su riječi često bile šapat u svijetu buke. Njegov stil nije bio teatralan nego je bio evanđeoski", naveo je biskup Palić.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
U propovijedi je posebno istaknuo i upit pape Franje: "Tko sam ja da sudim?", kojeg je se zdušno držao tijekom cijelog života.
Papa Franjo se po mnogo čemu razlikovao od ranije izabranih. Po prvi put u povijesti Crkve, jedan biskup je uzeo ime Franjo. On je bio i prvi isusovac izabran za papu, kao i prvi papa iz Latinske Amerike.
Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. prosinca 1936. godine u Buenos Airesu, u obitelji s petero djece, a otac mu je bio talijanski imigrant, zbog čega je papa Franjo imao i argentinsko i talijansko državljanstvo.
Diplomirao je kemijsku tehnologiju, no poslije se odlučio za svećenički poziv te stupio u bogosloviju. U novicijat Družbe Isusove stupio je 11. ožujka 1958. godine. Humanističke studije završio je u Čileu, a 1963., po povratku u Buenos Aires, završio je filozofiju na Filozofskom fakultetu kolegija "San Jose" u San Miguelu.
Papa Franjo kao sveučilišni profesor Sljedeće dvije godine predavao je književnosti i psihologiju na kolegiju "Immacolata" u Santa Feu, a 1966. predavao je iste predmete na kolegiju "Salvatore" u Buenos Airesu. Od 1967. do 1970. studirao je teologiju na Teološkom fakultetu kolegija "San Jose" u San Miguelu.
Za svećenika je zaređen 13. prosinca 1969. godine, a unutar Družbe Isusove proveo je svoj treći probandat 1970. -1971. u Alcali de Henares u Španjolskoj, te je 22. travnja 1973. položio svoje doživotne zavjete.
Papa Franjo inauguriran je 19. ožujka 2013. kao poglavar Vatikana i Katoličke crkve. Službu je preuzeo na blagdan svetog Josipa, zaštitnika Crkve.
