Deseci tisuća vjernika stigli u Podmilačje na proslavu sv. Ive
Svetište sv. Ive u Podmilačju i ove je godine, na svetkovinu Rođenja sv. Ivana Krstitelja, okupilo desetke tisuća vjernika iz Bosne i Hercegovine i inozemstva.
Riječ je o jednom od najstarijih i najznačajnijih hodočasničkih i zavjetnih mjesta u BiH, koje narod stoljećima s posebnom pobožnošću štuje pod imenom sveti Ivo. Podmilačje je prepoznatljivo po snažnoj tradiciji hodočašća, molitvi za bolesnike te ozračju zajedništva koje okuplja vjernike iz različitih krajeva.
Središnjoj svetoj misi nazočili su predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović te izaslanica u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednica Kluba Hrvata Marina Pendeš.
Misu predvodio mons. Miro Relota
Upravitelj svetišta i župnik fra Filip Karadža, govoreći o proslavi, podsjetio je kako lik sv. Ivana Krstitelja nadilazi granice pojedinih naroda i vjerskih zajednica.
Istaknuo je kako je Ivan proročki lik koji poziva na istinu, obraćenje i preispitivanje vlastitoga života te naglasio kako je njegov poziv na promjenu grešnoga stanja trajan i aktualan za sva vremena, ljude i narode.
Središnje misno slavlje predvodio je novoimenovani biskup i vojni ordinarij u BiH mons. Miro Relota.
"Okupljeni smo na mjestu gdje se susreću ljudska bol, nada i Božja milost. Došli smo jer osjećamo potrebu susresti Boga po zagovoru svetoga Ive. Neki mole za ozdravljenje tijela, neki za ozdravljenje duše, a svi zajedno stojimo pred Gospodinom", naglasio je u propovijedi mons. Relota.
Mjesto molitve i zavjeta
Podmilačje se u duhovnoj i kulturnoj baštini Središnje Bosne ističe kao mjesto susreta vjere, nade i duhovne obnove. Svetište već stoljećima okuplja brojne hodočasnike, a posebno je poznato po molitvama i zavjetima upućenima sv. Ivi.
U tekstu se ističe kako Podmilačje nije samo mjesto molitve i zavjeta, nego i simbol duhovne snage, identiteta i zajedništva hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Svetište je i svjedočanstvo obnove nakon ratnih stradanja. Nova crkva i vanjski oltar, koji bi ove godine trebali biti u cijelosti dovršeni, predstavljaju spoj tradicije i suvremenosti te znak očuvane vjere, identiteta i nade u budućnost.
