Zemlja bez astronomije
Obnova trebevićkog opservatorija jednaka je revitalizaciji astronomije u BiH
Projekt ima turistički potencijal jer se opservatorij nalazi u zaštićenoj zoni Trebevića, gdje bi turisti pored sadržaja koje bi nudio obnovljeni opservatorij, mogli nastaviti da uživaju u netaknutoj prirodi, pogledu na Sarajevo i čistom zraku
20.11.2022. u 09:39
Obnova trebevićkog opservatorija jednaka je revitalizaciji astronomije u BiH
Bosna i Hercegovina je jedina zemlje u Europi koja nema astronomiju kao institucionaliziranu znanost, niti ima svoj opservatorij. Nakon što je prihvaćena dugogodišnja inicijativa jednog od vodećih astronoma u BiH i člana udruženja "Orion“ iz Sarajeva Dine Đipa, u realizaciji Grada Sarajeva, to bi se moglo promijeniti.
Naime, prije posljednjeg rata u BiH na planini Trebević iznad Sarajeva, točnije na lokaciji Čolina kapa gdje su prvobitno austro-ugarske vlasti zbog izuzetne strateške lokacije podigli vojno utvrđenje Bistrik kulu, postojao je astronomski opservatorij, koji je u to vrijeme bio vodeća institucija tog tipa na području jugoistočne Europe.
Opservatorij je uništen devedesetih godina borbenim djelovanjima, pogotovo jer se na tom području nalazila linija razgraničenja. Nakon rata područje je deminirano, a odmah se javila ideja i inicijativa da se obnovi i opservatorij a samim tim i astronomija kao znanost u Bosni i Hercegovini.
Đipa naglašava da je opservatorij na Trebeviću svojedobno objavio 16 knjiga iz oblasti astronomije, a velike zasluge odnosi bivši direktor opservatorija Muhamed Muminović, kojem su danas mnogi zahvalni jer ih je uveo u ovu nauku.
Kako je kazao u izjavi za Fenu, inicijativa za obnovu opservatorija na razumijevanje je čekala više od 25 godina, kao i dolazak Benjamine Karić na poziciju gradonačelnice Sarajeva koja je zajedno sa Gradskom upravom odmah prihvatila inicijativu.
"Ovo je jedan od najprogresivnijih projekata koje Grad Sarajevo u ovom trenutku realizira. Tu se ne radi samo o obnovi građevina, već o obnovi jedne od najstarijih znanosti koja je u BiH prije rata bila itekako zastupljena. Želimo obnoviti nauku, kadrove i da u suradnji s Univerzitetom u Sarajevu osnujemo katedru za astronomiju i astrofiziku, a gdje će se obrazovati kadrovi za rukovanje skupocjenom opremom koja će se koristiti u opservatoriju", kazao je Đipa.
Pored navedenog, projekt ima turistički potencijal jer se opservatorij nalazi u zaštićenoj zoni Trebevića, gdje bi turisti pored sadržaja koje bi nudio obnovljeni opservatorij, mogli nastaviti da uživaju u netaknutoj prirodi, prelijepom pogledu na Sarajevo i čistom zraku.
"Projekt radno nazivamo astronomski centar Trebević, mjesto popularizacije nauke i naučno-istraživačkog rada. Astronomi iz BiH koji rade i žive u inostranstvu žele pomoći projekt, a neki su spremni da se vrate u domovinu i rade u opservatoriju. Potrebna nam je jaka politička volja i projektni menadžment", podvukao je Đipa.
Vijećnik Gradskog vijeća Sarajevo Adi Škaljić inicirao je izradu studije izvodivosti obnove opservatorija na Trebeviću. Inicijativu su jednoglasno usvojili Gradsko vijeće i Gradska uprava. Kako je kazao, problem predstavljaju imovinsko-pravni odnosi, nadležnosti i vlasništvo se miješaju između dvije općine i Zavoda za izgradnju KS.
"Birokratsku proces je odužio čitav projekt zbog čega studija izvodivosti još uvijek nije urađena. Međutim, cjelokupan proces zaista ide u dobrom smjeru. Općina Centar je donijela rješenje kojim se nalaže zemljišno-knjižnom uredu KS da pravo raspolaganja nad zemljištem prebaci na Zavod za izgradnju, a to je samo jedan od koraka ka konačnom cilju ove Gradske uprave", objašnjava Škaljić.
On se nada da bi u najboljem slučaju već naredne godine mogli početi radovi na obnovi opservatorija.
"Najvažnije je da imamo partnere projekta u cijelom svijetu. Oni to ne žele zbog ličnih aspiracija, već što zaista žele da nakon dugo vremena astronomija zaživi u BiH. Važno je da Grad Sarajevo, UNSA i Fakultet prirodnih znanosti postignu dogovor na osnovu kojeg bi se u konačnici otvorila katedra za astrofiziku i astronomiju, jer bez tog naučnog dijela, obnova opservatorija ne bi imala smisla. Opservatorij primarno treba da bude na usluzi građanima, naučnicima i studentima koji će ovdje moći da se obrazuju", dodao je Škaljić.
Opservatorij je uništen devedesetih godina borbenim djelovanjima, pogotovo jer se na tom području nalazila linija razgraničenja. Nakon rata područje je deminirano, a odmah se javila ideja i inicijativa da se obnovi i opservatorij a samim tim i astronomija kao znanost u Bosni i Hercegovini.
Đipa naglašava da je opservatorij na Trebeviću svojedobno objavio 16 knjiga iz oblasti astronomije, a velike zasluge odnosi bivši direktor opservatorija Muhamed Muminović, kojem su danas mnogi zahvalni jer ih je uveo u ovu nauku.
Kako je kazao u izjavi za Fenu, inicijativa za obnovu opservatorija na razumijevanje je čekala više od 25 godina, kao i dolazak Benjamine Karić na poziciju gradonačelnice Sarajeva koja je zajedno sa Gradskom upravom odmah prihvatila inicijativu.
"Ovo je jedan od najprogresivnijih projekata koje Grad Sarajevo u ovom trenutku realizira. Tu se ne radi samo o obnovi građevina, već o obnovi jedne od najstarijih znanosti koja je u BiH prije rata bila itekako zastupljena. Želimo obnoviti nauku, kadrove i da u suradnji s Univerzitetom u Sarajevu osnujemo katedru za astronomiju i astrofiziku, a gdje će se obrazovati kadrovi za rukovanje skupocjenom opremom koja će se koristiti u opservatoriju", kazao je Đipa.
Pored navedenog, projekt ima turistički potencijal jer se opservatorij nalazi u zaštićenoj zoni Trebevića, gdje bi turisti pored sadržaja koje bi nudio obnovljeni opservatorij, mogli nastaviti da uživaju u netaknutoj prirodi, prelijepom pogledu na Sarajevo i čistom zraku.
"Projekt radno nazivamo astronomski centar Trebević, mjesto popularizacije nauke i naučno-istraživačkog rada. Astronomi iz BiH koji rade i žive u inostranstvu žele pomoći projekt, a neki su spremni da se vrate u domovinu i rade u opservatoriju. Potrebna nam je jaka politička volja i projektni menadžment", podvukao je Đipa.
Vijećnik Gradskog vijeća Sarajevo Adi Škaljić inicirao je izradu studije izvodivosti obnove opservatorija na Trebeviću. Inicijativu su jednoglasno usvojili Gradsko vijeće i Gradska uprava. Kako je kazao, problem predstavljaju imovinsko-pravni odnosi, nadležnosti i vlasništvo se miješaju između dvije općine i Zavoda za izgradnju KS.
"Birokratsku proces je odužio čitav projekt zbog čega studija izvodivosti još uvijek nije urađena. Međutim, cjelokupan proces zaista ide u dobrom smjeru. Općina Centar je donijela rješenje kojim se nalaže zemljišno-knjižnom uredu KS da pravo raspolaganja nad zemljištem prebaci na Zavod za izgradnju, a to je samo jedan od koraka ka konačnom cilju ove Gradske uprave", objašnjava Škaljić.
On se nada da bi u najboljem slučaju već naredne godine mogli početi radovi na obnovi opservatorija.
"Najvažnije je da imamo partnere projekta u cijelom svijetu. Oni to ne žele zbog ličnih aspiracija, već što zaista žele da nakon dugo vremena astronomija zaživi u BiH. Važno je da Grad Sarajevo, UNSA i Fakultet prirodnih znanosti postignu dogovor na osnovu kojeg bi se u konačnici otvorila katedra za astrofiziku i astronomiju, jer bez tog naučnog dijela, obnova opservatorija ne bi imala smisla. Opservatorij primarno treba da bude na usluzi građanima, naučnicima i studentima koji će ovdje moći da se obrazuju", dodao je Škaljić.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
POVEZANO
NetWork 14 otkriva program zbog kojeg se iz konferencijske sale ne ide pravo na spavanje
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.: Često postavljena pitanja za birače
Službeni podaci potvrđuju rast novotela na tržištu mobilnih komunikacija
Tri priznanja za Stanić Grupu na HR.WEEKENDU – potvrda da kultura, komunikacija i briga o ljudima idu zajedno
GET Grupa zapošljava: Povezujemo solar, BESS i regionalni trading
INTERA Tehnološki Park održava edukacije uz subvencije za građane: Ulaganje u znanje kao jedina sigurna investicija
Više iz rubrike

Mostar okupio stručnjake i roditelje
Od prve sumnje do intervencije: Stručnjaci u Mostaru govore o autizmu

Crtežima rekli ono što riječi ne mogu
Učenici mostarske škole učiteljima zahvalili bojama i maštom

Obnovljen dio zgrade
FOTO / VIDEO | Muzička škola vraća se na Musalu, hoće li i Glazbena?

Jubilej
Mostarski Pravni fakultet obilježio 50 godina postojanja

FOTO
Održan tradicionalni Brucoški sat na Univerzitetu ''Džemal Bijedić''

Paradoks obrazovanja u HNŽ-u
Školujemo ih u Mostaru, a nema ih u školama: Gdje su edukacijski rehabilitatori?

UNMO
Ekonomski fakultet u Mostaru slavi 50 godina postojanja

Info
Otvorene prijave za Propedeutiku psihoterapije u Mostaru: Program traje dva semestra

Lakše polaganje
Velika promjena za maturante u Hrvatskoj
Više iz rubrike

Mostar okupio stručnjake i roditelje
Od prve sumnje do intervencije: Stručnjaci u Mostaru govore o autizmu

Crtežima rekli ono što riječi ne mogu
Učenici mostarske škole učiteljima zahvalili bojama i maštom

Obnovljen dio zgrade
FOTO / VIDEO | Muzička škola vraća se na Musalu, hoće li i Glazbena?

Jubilej
Mostarski Pravni fakultet obilježio 50 godina postojanja

FOTO
Održan tradicionalni Brucoški sat na Univerzitetu ''Džemal Bijedić''

Paradoks obrazovanja u HNŽ-u
Školujemo ih u Mostaru, a nema ih u školama: Gdje su edukacijski rehabilitatori?

UNMO
Ekonomski fakultet u Mostaru slavi 50 godina postojanja

Info
Otvorene prijave za Propedeutiku psihoterapije u Mostaru: Program traje dva semestra

Lakše polaganje
Velika promjena za maturante u Hrvatskoj
BLJESAK.TV

Podcast Imam ideju #103
Brkić: Budućnost naših vina vidim u organskoj proizvodnji i čuvanju tradicije

Podcast CANCAST
VIDEO | Helem Nejse: Svi političari su na istoj strani

Mostar Cup
Mostarsko blato ugostilo aeromodelarsku elitu: Pehari otišli u sedam država

Podcast Imam Ideju #102
VIDEO | Kako i zašto ostaviti siguran biznis u Frankfurtu i započeti novi u Stocu
-webp-wm.webp)
FOTO/VIDEO
Braći kod Stoca ubili prvog konja, iz hercegovačkog inata nastala ergela rijetkih bosanskih brdskih konja


