Nakon što crnogorska vlada danas nije usvojila odluku o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) u Cetinju za sljedeću akademsku godinu, oštro su reagirali oporba, nevladine udruge i akademska zajednica.
Kako prenose mediji u Crnoj Gori, vlada u Podgorici, iako je to bilo predviđeno proračunom, nije usvojila odluku o upisu studenata na FCJK jer su ministri iz prosrpskih stranaka, uz podršku članova vlade iz Demokratske Crne Gore, izdvojili mišljenje pa nije bilo dovoljno glasova za donošenje takve odluke.
Reagirajući na tu informaciju, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman priopćio je da je riječ o brutalnoj manifestaciji političko-ideološke odmazde prema dijelu akademske zajednice koja danas u Crnoj Gori brani akademske vrijednosti slobode govora i kritičkog mišljenja.
"Jasno je da je ovom odlukom, i to bez ikakvog obrazloženja, režim započeo kampanju gašenja javne visokoobrazovne ustanove koja svoje djelovanje nije prilagodila prohtjevima velikosrpske ideologije", izjavio je Radoman.
Dodao je kako je crnogorski premijer Milojko Spajić dužan odgovoriti stoji li iza ove odluke kojom se, u maniri najgorih autoritarnih praksi, proganjaju oni koje je režim označio kao ideološki nepodobne.
Crnogorski ministar financija Novica Vuković, koji je u vrijeme održavanja sjednice vlade bio u parlamentu Crne Gore odgovarajući na pitanja zastupnika, izjavio je da nema informaciju što se dogodilo na sjednici vlade, ali je dodao da je njegov resor već osigurao sredstva za FCJK.
"Ono što mogu reći u ime ministarstva financija jest da je za financiranje 40 brucoša FCJK-a u godišnjem zakonu o proračunu osigurano 700.000 eura i ministarstvo financija je na to dalo pozitivno mišljenje," kazao je Vuković.
U međuvremenu, Fakultet za crnogorski jezik i književnost obratio se predstavnicima diplomatskog zbora u Crnoj Gori.
U pismu su naveli da je od 2020. godine, nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, fakultet pod stalnim pritiskom nositelja političke moći, te su istaknuli da je isključivi motiv za ovakav postupak većine ministara političke prirode i povezan s njihovom ideološkom platformom koja podrazumijeva gašenje svih oblika slobode govora i svih centara kritičkog mišljenja u Crnoj Gori.
"Budući da je Crna Gora u svim izvješćima prepoznata kao prvi kandidat za članstvo u EU-u, a da je ovakva odluka vlade izravan napad na ključne vrijednosti koje predstavlja EU, obraćamo vam se u nadi da ćete snagom svog autoriteta utjecati da se ovo nedemokratsko i otvoreno diskriminatorno postupanje vlade Crne Gore zaustavi", navodi se u pismu veleposlanicima koje su uputili predstavnici FCJK-a, piše Hina.
Nevladina udruga Centar za građansko obrazovanje priopćila je da ova odluka nije samo udar na FCJK već poruka svakome tko misli svojom glavom da u Crnoj Gori za njega nema mjesta.
Gradonačelnik Cetinja, gdje se nalazi sjedište Fakulteta za crnogorski jezik, Nikola Đurašković, poručio je da je taj fakultet gotovo pola desetljeća stalna meta vlade Crne Gore, koja ne samo da pokazuje autoritarne tendencije i želju za kontrolom mišljenja, već i nastoji ugasiti sve što ima crnogorski predznak.
"Kao gradonačelnik prijestonice čvrsto stojim uz FCJK i zahtijevam od vlade da promijeni ovu skandaloznu odluku koja predstavlja izravan udar na crnogorski jezik, književnost i kulturu," istaknuo je Đurašković.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost osnovan je 2014. godine, a njegova je misija, kako navode, sustavna skrb za crnogorski jezik, razvoj jezične svijesti u Crnoj Gori, proučavanje crnogorskih književnih i jezičnih tendencija u prošlosti i sadašnjosti - sve s ciljem očuvanja crnogorske jezične, književne i time kulturne baštine, kao i doprinosa promociji crnogorskog jezika i književnosti u Crnoj Gori i Europi te razvoju jezične svijesti u Crnoj Gori.
Profesori FCJK-a često su kritičari vlasti u Crnoj Gori, za koju tvrde da je bliska predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i da vodi Crnu Goru prema nestanku kroz provođenje ideje tzv. "srpskog svijeta".
U Crnoj Gori je trenutno na vlasti koalicija koju predvodi populistički Pokret Europa sad premijera Milojka Spajića, a čine je i stranke prosrpske desnice predvođene Novom srpskom demokracijom i predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, uz koje su u vlasti i dio albanskih nacionalnih stranaka te bošnjačka stranka.
